DEKARBONIZACIJA

Potraga za klimatskim rješenjima: Imaju li ograničenja brzine na autocestama smisla?

U mnogim europskim zemljama ‘na stolu‘ je smanjenje dopuštene brzine na autocestama

Naplatna postaja Dugopolje (ilustracija)

 Božidar Vukičević/CROPIX

Vlasti diljem Europe sve češće razmatraju uvođenje nižih ograničenja brzine na autocestama u nastojanju da smanje emisije štetnih plinova.

Na nizozemskim autocestama već je 2019. godine uvedeno ograničenje brzine od 100 km/h tijekom dana, a pojedine austrijske regije uvele su isto ograničenje na svojim autocestama.

Ta bi se praksa mogla dodatno proširiti budući da su prometni stručnjaci iz Austrije početkom veljače najavili svoju podršku ograničenju brzine od 100 km/h na svim autocestama.

Ovo je uslijedilo nakon sličnih poziva njemačkih znanstvenika i aktivista nakon što je u siječnju objavljena studija tamošnje agencije za okoliš koja otkriva da ograničenje brzine na 120 km/h može smanjiti emisije štetnih plinova u cestovnom prometu za 2,9 posto.

Razumijevanje smanjenja emisija počinje s razumijevanjem načina na koji motor funkcionira, rekla je za Euronews Barbara Laa, profesorica Tehničkom sveučilištu u Beču.

‘Pri nižim brzinama potrebno vam je manje goriva jer imate manji otpor zraka. Budući da odnos između brzine i potrošnje goriva nije linearan – ako udvostručite brzinu, više ćete nego udvostručiti potrošnju goriva. Veće brzine uvijek dovode do više emisija.

Odluka austrijske vlade da uvede ograničenje brzine od 100 km/h u određenim regijama – te smanjenje na 130 km/h za cijelu zemlju – bila je pokušaj da se pročisti zrak‘.

Električna vozila ne uzrokuju emisiju štetnih plinova pa su ona izuzeta od raznih ograničenja, ali Laa ne misli da je to dobra ideja.

‘Iz energetske perspektive, imate isti problem za električna vozila - potrebno je puno više energije što brže vozite. Ako koristimo manje energije, onda je lakše dekarbonizirati‘ - navodi Laa.

image

Ilustracija, gužva na zagrebačkoj obilaznici

CROPIX

Giulio Mattioli, prometni znanstvenik na Tehničkom sveučilištu Dortmund postavlja pitanje kako bi ograničenje brzine moglo funkcionirati na globalnoj razini. Rekao je da nije pitanje smanjuje li ograničenje brzine emisije, nego koliko.

‘Ako smanjimo ograničenje brzine, imati ćemo i pravilniji protok, manje zagušenja, a to bi zapravo moglo povećati prosječnu brzinu‘, rekao je. S druge strane, produženo vrijeme putovanja povezano s ograničenjem brzine moglo bi potaknuti ljude da umjesto toga putuju vlakom, osobito na većim udaljenostima. Zbog toga je teško izračunati puni učinak smanjenog ograničenja brzine‘ - zaključuje Mattioli.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 04:34