UNIFIKACIJA INSTRUMENATA

JESTE LI SE IKAD ZAPITALI zašto je većina brzinomjera gravirana od 220 do 260 km/h, čak i kod slabih automobila? Dva su razloga...

 
 BMW

Do prije nekih 20 do 30 godina djeca su još musala nosićima stakla kako bi vidjela posljednju brojku brzinomjera na nekom atraktivnom automobilu koji bi se pojavio u susjedstvu i tada bi dolazio trenutak oduševljenja - ide 220! Veselju ne bi bilo kraja... No posljednja brojka na brzinomjeru kod modernih automobila već odavno ne označava i maksimalnu brzinu konkretnog vozila. Uglavnom, većina prosječnih automobila danas ima skalu na brzinomjeru s označenom najvećom brzinom od 220 do 260 km/h. Znači li to da današnji automobili primjerice u popularnoj gradskoj SUV klasi poput Kije Stonic 1.2 sa 84 KS ili Citroena C3 Aircross sa 82 KS mogu postići brzinu od 220 km/h?

Ivan Lacković

Nikako! Zapravo, prosječna se brzina mnogih današnjih automobila kreće oko 160 km/h, ostavljajući neiskorišten prostor na brzinomjeru graviranom od 200 do 220 km/h ili do 260 km/h kod potentnijih izvedbi. Zašto je tomu tako, prvi je razlog pojeftinjenje proizvodnje jer ekonomičnije je proizvesti kontrolne ploče u seriji s istim oznakama nego kao nekada za pojedine izvedbe izrađivati skale s manjom ili pak većom brzinom koju je konkretni automobili u stanju postići. Tako modeli niže, srednje i više klase danas gotovo svih proizvođača imaju takve unificirane brzinomjere dok najsnažnije izvedbe ili sportski modeli te limuzine visoke klase dolaze na tržište s posljednjom brojkom na brzinomjeru od 280 do 300 km/h i više (premda ni oni serijski često ne mogu postići te maksimalne brzine).

Drugi je razlog psihološki: veća brojka na brzinomjeru vlasniku slabo ili prosječno motoriziranog automobila daje osjećaj da ipak ne sjedi u tako sporom automobilu. Doista, kome bi bilo drago da vozi automobil s posljednjom brojkom od 150 km/h premda je to stvarna najveća brzina, a usto, vožnja najvećom brzinom od 150 km/h na njemačkom Autobahnu sa "zakucanom" kazaljkom do kraja mogla bi izazvati zabrinutost kod vlasnika, posebice ako primijete da brojni drugi automobila voze bitno brže. Tako se na kraju sve svodi na marketing, ali i sigurnost jer u glavi vozača bitno je ugodnije krstariti autocestom 130 km/h, a da kazaljka brzinomjera nije vrlo blizu realnoj krajnjoj brojci već da još ima "mesa" do 220 km/h...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 19:53