Balkonsko cvijeće za ljetne vrućine

Život u gradu zna biti pakleno nepodnošljiv u ovo doba godine. Zabarikadirani u klimatiziranim sobama, čekamo popodnevne sate da popusti ljetna vrućina pa da konačno izađemo na svjež zrak, a od svih prostorija u domu upravo je balkon ili terasa mjesto gdje ćemo prvo završiti. S hladnim pićem u ruci i nogama u lavoru konačno možemo odahnuti te polagano zaploviti u smiraj dana. Naravno, taj komadić betona sigurno će bolje izgledati ako dodamo koju teglu s biljkom i pretvorimo balkon u zelenu ljetnu oazu.

Od svih biljaka koje možete uzgajati, predlažemo da počnete s balkonskim cvijećem koje će vas očarati svojim izgledom, ali i nezahtjevnošću prilikom uzgoja. Izdvojili smo najpopularnije vrste balkonskog cvijeća u koje ćete se zaljubiti na prvi pogled, a jedini problem koji će vas na kraju mučiti bit će nedostatak slobodnog prostora za nove biljke. Svatko može s uspjehom uzgojiti balkonsko ukrasno cvijeće, no prije nego što krenemo s uređenjem balkona dobro je usvojiti nekoliko osnovnih pravila koja će nam pomoći da biljke budu lijepe i traju cijelu sezonu.

Redovita njega lončanica

Iako nije zahtjevno, balkonsko cvijeće traži određenu njegu tijekom sezone kako bi u svakom trenutku bilo u punom sjaju. Čišćenje uvenulih listova i ocvalih cvjetova najvažnija je redovita mjera njegovanja, nakon zalijevanja i prihranjivanja. Ako smo lijeni prilikom čišćenja, zaostali uvenuli dijelovi biljke počet će truliti i pljesniviti, a to automatski povećava šanse i stvara nepovoljne uvjete za razvoj gljivica. Prilikom čišćenja možete i podrezati predugačke izdanke ili ispraviti biljku potpornim štapovima.

Da bi brzo raslo i bujno cvjetalo, balkonsko cvijeće treba puno vode i hranjivih tvari kako bi imalo dovoljno energije da zasjaji punom ljepotom. Sve dok ne steknemo iskustvo, potrebno je svakodnevno provjeravati koliko je vlažna zemlja u lončanicama i prema potrebi je zalijevati. Čak i ako u uputama piše drugačije, uvijek se prije oslonite na realnu situaciju nego na pisani savjet. Na promjenu mogu utjecati pozicija na balkonu, tip lončanice, je li biljka sama u tegli ili u grupi s drugim biljkama i drugi faktori.

Također je bitno redovito dohranjivati biljke, i to jednom tjedno tekućim organskim gnojivom kako bi bile zdrave i lijepe. Žućkasti listovi najčešće su prvi znak manjka nutrijenata u tlu, što nije veliki problem ako reagiramo i privremeno pojačamo dohranu biljke na dva puta tjedno pri jednakoj koncentraciji dok se ne pojave zeleni listovi. Izbjegavajte povećanje doze gnojiva jer će se oštetiti korijen biljke i bit će više štete nego koristi. Zapamtite: za razliku od biljaka u vrtu koje rastu u živom vrtnom tlu punom hranjivih tvari, lončanicama je na raspolaganju samo ono što im mi damo.

Cvjetne kraljice balkona i terasa

U rasadnicima postoji velik izbor balkonskog cvijeća između kojih smo izdvojili šest najljepših čiji će predivni cvjetovi oplemeniti prostor u kojem se odmarate tijekom ljetnih vrućina. Neke od njih, poput lantane, vole sunčane pozicije, za razliku od vodenike i fuksije koje će neprestano cvjetati u sjenovitoj poziciji, a pelargonije će svakog početnika iznenaditi svojom žilavošću i izdržljivošću tijekom sušnih razdoblja.

Vodenika - Impatiens

Višegodišnja trajnica porijeklom je iz vruće Afrike, u svijetu je poznata i kao “sultan Zanzibara”. Balkonski cvijet popularan je zbog neprestane cvatnje tijekom cijele sezone. Postoje dvije sorte - niska i razgranata ili uspravna, a cvijet je bijele, roze, narančaste i crvene boje. U vrtnim centrima najpopularniji je hibrid Impatiens New Gvineja koji obilnije cvjeta te ima krupne cvjetove i veće dekorativne listove. Uzgaja se kao jednogodišnja biljka, no uspješno prezimljava u zatvorenom. Zahtijeva minimalnu njegu, ne podnosi direktno sunce ni duboki hlad u kojem će prestati cvjetati. Nije veliki ljubitelj vode pa nije potrebno svakodnevno zalijevanje, nego svaki drugi dan. Stvaranje novih pupoljaka može se postići redovitom prihranom svaka dva tjedna tekućim gnojivom. Ako želimo vodeniku pretvoriti u trajnicu, potrebno je osigurati da temperatura tijekom godine ne bude niža od 15 °C i da je vlažnost zraka visoka. U rano proljeće biljku treba orezati 2 do 3 cm iznad zemlje. Ovaj cvijet posebno dekorativno izgleda kada se uzgaja u vertikalnim gredicama.

Lantana Camara

Robustan zimzeleni grm podrijetlom iz tropskih područja Južne Amerike, kod nas je poznata kao pšenična verbena. Vrlo je zahvalan za uzgajanje na terasi, iako se prije prvih mrazova mora unijeti u zatvoreno jer ne podnosi niske temperature. Dostiže visinu do metar i pol i ima sitne cvjetove skupljene u male loptice, čija boja može biti bijela, žuta, ružičasta, narančasta ili ljubičasta. Poseban šarm ovoj biljci daju cvjetovi koji sazrijevajući mijenjaju boju. Nakon cvatnje formiraju se bobice koje sazrijevanjem poprimaju tamnoplavu boju.

Lantanu je najbolje saditi u proljeće u kvalitetnu zemlju obogaćenu humusom i organskim gnojivom. Odgovara joj sunčana pozicija s najmanje četiri sata direktnog sunca, a ako se dulje vrijeme nalazi u sjeni, listovi joj požute i venu te prestaje formirati nove pupoljke. Tijekom ljeta mora se redovito zalijevati, a kada je vrlo toplo, i do nekoliko puta dnevno. Nedostatak vlage može dovesti do potpunog propadanja biljke, no ne smije se pretjerivati ni sa zalijevanjem, odnosno voda se ne smije zadržavati oko korijena. Prihranjuje se dva puta tjedno tekućim organskim gnojivom. U jesen se lantana unosi u prostoriju u kojoj temperatura ne prelazi 10 °C, a zalijeva se tek toliko da zemlja nije suha.

Fuksija rajski zvončići

Predivna biljka čije su domovine Novi Zeland i Meksiko. Ime je dobila po botaničaru i fizičaru iz 16. stoljeća Leonhartu Fuchsu, a po kojem je nazvana boja koja bi se mogla opisati kao nešto između ljubičaste i ružičaste. Biljka je izložena masovnoj hibridizaciji pa se pojavljuje u velikom broju nijansi, s pojedinačnim ili dvostrukim cvjetovima, krupnim ili sitnim. Lako se uzgaja i idealna je za dekoriranje prozora i na terasi. Većina današnjih fuksija nastala je od vrste Fuchsia procumbenes puzavice čije su prirodno stanište guste šume na Novom Zelandu. Stabljike ove biljke dosežu dužinu od nekoliko metara i vrlo se brzo granaju i šire po tlu prekrivajući velike površine, dok su zanimljivi cvjetovi tek nagovještaj onih koje imaju današnje fuksije. Biljku treba držati na pozicijama koje su obasjane suncem samo ujutro, no ipak mora imati dovoljno svjetlosti.

Sadi se u supstrat jednake mješavine humusne zemlje i zemlje za acidofilne biljke, odnosno kisele reakcije. Vrlo brzo će narasti u volumenu pod uvjetom da se redovito zalijeva, a zemlja u kojoj raste nikako ne smije ostati suha. Svakih deset dana dohranjujte tekućim gnojivom kako bi se potaknulo stvaranje novih pupoljaka. Fuksiju često napada bijela mušica, zbog čega je vrlo važno da se biljka drži na provjetrenom mjestu jer će strujanje zraka spriječiti nakupljanje parazita.

Pelargonija

Zbog svoje dugotrajne cvatnje, bujnosti, izdržljivosti i skromnosti pelargonija je zasluženo na prvome mjestu balkonskog cvijeća. Križanjem su stvoreni brojni kultivari različitih uzoraka i boja. Izuzetno su jednostavne i prilagodljive za uzgajanje, a ako se zimi smjeste u prikladan prostor, mogu opstati godinama. Razlikujemo nekoliko osnovnih tipova: zonalne pelargonije s tamnim šarama u obliku obruča na listu, viseće pelargonije te mirisne i pelargonije s dekorativnim lišćem.

Mirisne pelargonije ne ističu se ljepotom cvatnje, nego mirisnim listovima koji na dodir oslobađaju aromatična eterična ulja. Ta sorta voli sunce i suhi zrak - što je sunčanije i suše, to je miris intenzivniji. Pelargonije dekorativnog lišća uzgajaju se prvenstveno zbog atraktivnog lišća koje ima zanimljive uzorke i boje.

To su skromne biljke i nije ih teško uzgajati. Vole izravno sunce, toplinu i treba im dovoljno vode, ali ne previše. Između dva zalijevanja zemlja se treba prosušiti, a sama biljka dobro podnosi sušna razdoblja. Zemlja u tegli treba biti rahla i propusna te se supstratu za cvijeće može dodati pijesak kako bi zemlja bila što propusnija. U toplom dijelu godine najbolje im odgovara prozračno, sunčano mjesto na otvorenom. Ljeti ih svaka dva tjedna treba prihranjivati tekućim gnojivom za cvjetnice.

Petunije ili surfinije

Porijeklom je s područja Južne Amerike odakle se ubrzo proširila na ostatak svijeta. Petunija je jednogodišnje ljetno balkonsko cvijeće koje se odlikuje cvatnjom tijekom cijelog ljeta. Karakteristična je po tome što ima više cvjetova nego listova pa je idealna kao ukrasno balkonsko cvijeće. Vrlo je popularna u našim krajevima upravo zbog svojih trubastih cvjetova čija boja varira od bijele, roze, crvene i žute do ljubičaste.

Postoji mnogo varijeteta u porodici petunija s jednostrukim ili dvostrukim cvijetom, zatim kovrčave ili prugaste teksture, latice mogu biti jednobojne ili dvobojne, a neke čak i mirisne. Dva su tipa petunije: grandiflora i multiflora. Prva ima veće cvjetove, ali multiflora bolje podnosi kišu. Prilikom kupnje sadnica dobro se informirajte o kojem je tipu hibrida riječ, veličini cvijeta, dužini cvjetanja, treba li odstranjivati uvele cvjetove i ostalim osobinama. Što se tiče samog uzgoja petunije, to je cvijet kojemu su potrebne velike količine Sunčeve svjetlosti.

Najbolje uspijeva na izravnom sucu, no rast će i na polusjenovitom mjestu, a također je vrlo važno da se redovito zalijeva. Naime, ne podnosi prevelike vrućine ni suše pa ju je najbolje zalijevati svakodnevno. Bitno je redovito i obilno zalijevanje, i to rano ujutro. Ne pretjerujte s količinom vode jer će u tom slučaju manje cvjetati.

Begonije

Većina begonija pogodna je za trajni uzgoj na otvorenom samo u razmjerno vlažnim, tropskim i suptropskim područjima jer dolaze iz tropskih dijelova Afrike, Azije i Južne Amerike. Najpoznatije vrste begonije su Rex, Elatior i Semperflorens. Begonije Semperflorens izvrsne su za ljetne gredice, dok skupina Rex-cultorum ima osobite i lijepe listove koji se stvaraju s golemom raznovrsnošću ukrasnih nijansi i tekstura. Svim begonijama zajedničko je što imaju debele, sjajne, vodene listove koji su srcoliki te dolaze u raznim bojama - od crvene, smeđe, zelene i sive do srebrnaste. Cvjetovi mogu biti bijeli, crveni ili ružičasti, a nalaze se u pazušcima listova.

Begonija je cvijet koji voli puno svjetla, ali ne voli direktno sunce te će najbolje uspijevati na sjenovitim lokacijama. Kada je biljka već oformljena, prihranjuje se tekućim gnojivom jednom u dva tjedna. Biljka se redovito zalijeva, ali treba paziti da voda ne dospije do listova i cvjetova kako ne bi došlo do truljenja. Najčešći problem koji se javlja kod begonije jest to što joj se listovi suše i žute, što je najčešće znak zanemarivanja, no biljka će se brzo oporaviti ako je dobro zalijemo vodom.

Supstrat u koji se sadi mora biti blago kisele pH reakcije, nutritivno kvalitetan i imati drenažna svojstva jer begonije ne vole supstrat koji je mokar, ali ni suh, podloga mora biti blago vlažna.

Foto: Berislava Picek/Hanza Media