Svi volimo gledati strane serije u kojima stručnjaci za planiranje vrtova odabranim obiteljima preuređuju vrt, radeći često čuda i neugledne površine dvorišta pretvarajući u atraktivne, lijepo organizirane vrtove prepune atraktivnih biljaka. ‘Kako su se uopće toga sjetili‘, često komentiramo, ne vjerujući kako maštovito i efikasno rješavaju problematična područja u vrtovima.
Ali samo si rijetki od nas mogu priušti angažman stručnjaka za uređenje vrta, pa se snalazimo kako najbolje znamo i umijemo. Pritom često moramo rješavati problematične dijelove vrta, one koji postoje u svakom vrtu, gdje iz nekog razloga nikakve biljke ne uspijevaju. Obično su to mjesta na kojima ima dosta kamenja, a malo zemlje.
Takve dijelove vrta unaprijed ‘prekrižimo‘ i zaobilazimo - a ne bismo trebali. Naime, takvi su dijelovi idealni za izradu kamenog vrta. Baš prema onoj mudroj izreci koja govori da bismo trebali razmisliti o spravljanju limunade ako nam život dijeli samo limune, isto tako kamene i stjenovite dijelove vrta možemo iskoristiti i pretvoriti ih u mjesta koja će privlačiti pogled - i to svojom ljepotom.
Kreiranje kamenog vrta je kreativan način da najteži teren za rast biljaka pretvorite u nešto lijepo i živo. Osim toga, kameni vrtovi mogu stvoriti zanimljivu arhitektonsku protutežu ostatku vašeg vrta, a postati dio vrta otporan na sušu i prepun autohtonih biljaka. S obzirom na klimatske promjene koje nam donose toplija ljeta, vrt koji dobro podnosi sušu, a istovremeno poboljšava tlo i osigurava hranu za oprašivače, mogao bi biti posebno zanimljiv. Kameni vrtovi zahtijevaju malo truda oko održavanja, stoga su savršeni za one koji ne žele svaki slobodni trenutak provesti vodeći brigu o vrtu.
Ako živite u kući i imate terasu, prilaz ili zidani prolaz, sigurno vam je poznato da biljke rastu u svim kutovima i pukotinama, htjeli vi to ili ne. Postoji dobar razlog zašto te biljke rastu u takvim prostorima - podloga, bilo da je riječ o kamenu, cigla ili betonu, njima pruža gotovo savršene uvjete za klijanje. Takve površine sjemenu osiguravaju toplinu i vlagu, a i zaklon od izravnih sunčevih zraka.
Ako u vrtu već imate kameni zid, sadnja biljaka između stijena stvorit će obostrano koristan odnos: korijenje će pomoći zidu da bude stabilniji, dok će kamen biljkama osigurati drenažu, izolaciju i minerale koji prodiru u tlo, osiguravajući hranjive tvari.
Postoje različite inačice kamenih vrtova, uglavnom ovisno o klimi u kojoj nastaju. Svjetski najpoznatiji su japanski zen vrtovi, minimalistički uređeni, kod kojih su u glavnoj ulozi pijesak i kamenje, a manje biljke. Alpski vrtovi nastaju u planinskim područjima i obrasli su biljkama koje uspijevaju na stjenovitom tlu, dok su mediteranski kameni vrtovi krcati biljkama poput lavande, ružmarina i sukulenata. Tu su i moderno uređeni kameni vrtovi, koji nastaju uglavnom u kontinentalnim predjelima, koji nastaju kao kombinacija kamena i dekorativnih biljaka, sve ‘upakirano‘ u suvremeni krajobrazni dizajn.
Kameni vrtovi - uz očigledne estetske - nude i brojne druge prednosti. Njih je lakše održavati jer ne zahtijevaju puno brige oko održavanja i zalijevanja, dovoljno je s vremena na vrijeme dobro ih oplijeviti. Otporni su na ekstremnije vremenske uvjete, a idealni su za sušne, stjenovite i pjeskovite terene. Istovremeno, kameni vrtovi privlače korisne insekte poput pčela i leptira, baš poput standardnog vrta.
Želite li kreirati kameni vrt, trebat će vam odgovarajuće biljke i dovoljno zemlje između stijena kako bi biljke pustile korijenje. Zemlju možete dodati u pukotine između kamenja ili stijena. Kad to napravite, ugurajte sadnice u pukotine - kad ih izvadite iz plastičnih posuda u kojima dolaze, svakako oslobodite i raširite korijenje, tako da se ono odmah može početi ukorjenjivati u tlo. Dok se sadnice ukorjenjuju, zalijevajte ih samo toliko da se održavaju na životu - pretjerano zalijevanje moglo bi spriječiti korijenje biljaka da traži vodu duboko u tlu.
Nova generacija pejzažista koristi pojam kamenog zida za uređenje čitavih ravnih dvorišta. Sveučilište Washington State nedavno je to pokazalo, postavljajući kamene ploče paralelno jednu s drugom, stvarajući prekrasne dijagonalne linije između kojih se sadnja. Sadnja se vrši u manjim skupinama, po dvije ili tri zajedno.
Kad je u pitanju odabir odgovarajućih biljaka, najbolje bi bilo ‘preslikati‘ situaciju iz vlastitog podneblja i izabrati autohtone biljke koje uspijevaju na stjenovitom i kamenom tlu. U svakom slučaju, dobar su izbor biljke otporne na sušu, poput sukulenata, jastučastih biljaka i ukrasnih trava.
PROČITAJTE VIŠE Evo zašto svi vješaju kuglice aluminijske folije u vrtu ovog proljeća
Za kontinentalnu klimu birajte biljke koje dobro podnose mraz i sušu. To su niske i jastučaste biljke, poput čuvarkuće (Sempervivum), puzavog plamenca (Phlox subulata) ili vazdazelene ognjice (Iberis sempervirens). Možete birati i ukrasne trave (npr. Festuca glauca, Pennisetum), patuljasti bor (Pinus mugo) i puzajuća borovica (Juniperus horizontalis) ili cvjetnica otpornih na hladnoću, poput lavande (Lavandula angustifolia), karanfila (Dianthus) i purpurne ehinaceje (Echinacea purpurea).
Komentari (0)
Komentiraj