Skromni krumpir oduvijek je bio omiljeno povrće Hrvata. Ako ste ljubitelj krumpira, postoji ogroman broj sorti krumpira koje možete uzgojiti, a koje nikada nećete vidjeti u trgovinama. Za njihov uzgoj ne treba vam čak ni vrt – mnoge sorte rastu u velikim vrećama ili posudama na balkonu ili terasi.
Najučestalije sorte
Prema boji pokožice razlikujemo crveni i žuti, a po boji mesa bijeli i žuti, a ljubitelji krumpira vrlo dobro znaju da su bijele sorte više za kuhanje, a žute za prženje i pečenje. Prema vremenu sazrijevanja dijeli se na: rane, srednje-rane, srednje kasne i kasne sorte.
Rane sorte:
Jaerla je stara, ali i dalje tražena, sorta vegetacije do 95 dana. Ima krupne gomolje žute pokožice i svijetlo žuto meso. Dobro podnosi mraz. Prilikom kuhanja je tvrd i ne raspada se.
Adora je također dugo na tržištu. Vrlo kratke vegetacije oko 40 do 50 dana. Dobro se čuva u skladištu. Pokožica je žuta, a meso svijetlo žute boje.
Liseta je novija i vrlo tražena sorta, vegetacije oko 90 dana. Otporna je na sušu. Dobra je za kuhanje i uglavnom se koristi kao mladi krumpir te nije za čuvanje preko zime.
Srednje rane:
Arizona je novija, izrazito je rodna, krupnih, atraktivnih i ujednačenih gomolja koja ostvaruje rekordne prinose. Pogodna je za kuhanje i pečenje.
Kondor je dugo na tržištu, odlikuju ga veliki gomolji i visoki prinosi, boja pokožice je crvena, a meso svijetlo žuto.
Kennebec spada u srednje ranu do srednje kasnu sortu. Iako je dugo na tržištu i dalje je najzastupljeniji. Ima izuzetno velike gomolje često dostižu težinu i do 500 g. Pokožica mu je žuta, a boja mesa žućkastobijela. Pogodan je za kuhanje.
Srednje kasne:
Agria dobro podnosi sušu, a dužine vegetacije je do 120 dana. Gomolji su krupni do vrlo krupni, duguljastog oblika. Pokožica je žućkasta, a meso žuto, pogodna za proizvodnju pomfrita i po toj osobini je dugo poznata i tražena.
Desiree uspijeva na različitim tipovima zemljišta. Pokožica je crvena, a meso žućkastobijelo. Zahtjevna je prema vlazi tako da svoj potencijal rodnosti neće pokazati za vrijeme suše. Koristi se za kuhanje, prženje i pečenje dobro se skladišti i dugo čuva, zbog visokog postotka suhe tvari (21 do 23%).
Dido spada u novije sorte, vegetacija do 115 dana. Odlikuju ga krupni i ujednačeni gomolji s bijelim mesom i žutom pokožicom. Namijenjen je za skladištenje. Dobro se pokazao i za kuhanje i za pečenje.
Romano je namijenjena za zimnicu, vegetacije 105 do 110 dana. Boja pokožice crvena, a mesa bijela. Sorta je odlična za jelo za kuhanje, pečenje, pomfrit i čips. Dobro se skladišti.
Rudolf je sorta novijeg datuma, namijenjena za skladištenje. Pokožica je crvene boje, a meso bijele. Vrlo je cijenjena i tražena. Ukusna je i pogodna za sve vidove pripreme kuhanje, pečenje i prženje. Dobro podnosi temperaturni stres.
Dakako, ne zaboravite i na naš oznakom izvornosti i zemljopisnog podrijetla zaštićen lički krumpir, ali i međimurski kao zaštićena robna marka istoimene županije.
PROČITAJTE JOŠ: Ovo povrće nikako ne biste smjeli jesti sirovo
Što znači kada je sorta rana ili kasna?
Za rane sorte, što se tiče zahtjeva prema temperaturi, najpovoljniji je raspon od devet do 25°C, za njegov normalan rast i razvoj. Rast klice počinje već na temperaturi iznad četiri stupnja. Krumpir zahtijeva uravnotežen raspored i količinu vode, što nije bio slučaj lani kad smo imali izrazito sušnu godinu, tako da kod mnogih nije rodio ili je ostao sitan.
Odgovaraju mu lagana i prozračna zemljišta, a nikako teška i zamočvarena s visokom razinom podzemnih voda. Poželjno je da se kiselost tla kreće, dakle ph vrijednost, oko 5,5 do 6,5. Kao i druge kulture, on također ne podnosi monokulturu pa se o plodoredu treba voditi posebna briga.
Kako uzgajati krumpir kod kuće
Krumpir je lako uzgajati – jedan sjemenski krumpir dat će mnogo krumpira za berbu. Pripremite tlo kopanjem i uklanjanjem korova, a zatim iskopajte ravne rovove duboke 12 cm i udaljene 60 cm. U proljeće posadite sjemenski krumpir na razmak od 30 cm i pokrijte ga zemljom da popunite jarak. Kad mladice dostignu visinu od 20 cm, grabljama, motikom ili lopatom nasipajte zemlju oko korijena mladica, pokrivajući stabljike do pola. To se zove uzemljenje.
Pogledajte video kako saditi krumpir u velikoj vreći
Također možete uzgajati krumpir u velikoj vreći na terasi ili balkonu, redovito pokrivajući dno stabljika s kompostom dok rastu.
Kada saditi krumpir
Prvi rani krumpir može se saditi od sredine ožujka, dok drugi rani treba saditi nekoliko tjedana kasnije. Krumpir za glavne usjeve obično se sadi krajem travnja ili početkom svibnja i treba duže ostati u zemlji kako bi proizveo dobar urod. Međutim, vrijeme sadnje razlikuje se diljem zemlje – sadnju u sjevernim područjima treba odgoditi za nekoliko tjedana, ovisno o temperaturama i opasnosti od mraza.
Ako imate staklenik, moguće je posaditi drugu seriju krumpira u kasno ljeto, koja će dati urod za Božić.
Prije sadnje, mnogi ljudi ‘čiju‘ svoj rani krumpir. To uključuje puštanje krumpira da izraste kratkim, jakim, zdepastim mladicama, koje će mu omogućiti brži rast nakon sadnje. Sjemenski krumpir stavite u ladice ili kutije za jaja tako da kraj koji ima najviše očiju bude prema gore. Ostavite na hladnom, svijetlom mjestu dok se ne formiraju kratki izdanci ili kada dođe vrijeme da ih posadite.
Kako saditi krumpir
Možete uzgojiti vlastiti krumpir tako da posadite ‘sjemenski krumpir‘, koji su mali gomolji, a ne pravo sjeme. Sjemenski krumpir možete kupiti od kasne zime. Nemojte pasti u iskušenje da upotrijebite stari krumpir jer neće dati pouzdane usjeve.
Domaći krumpir dobro uspijeva na svim vrstama tla, ali što je bogatije to bolje, stoga u njega ukopajte dosta dobro istrunule organske tvari poput vrtnog komposta. Najbolje je otvoreno, sunčano mjesto.
Dok glavni usjev krumpira dobro raste u zemlji, rani krumpir ili krumpir za salatu također će dobro uspijevati u velikim posudama i vrećama. Polipropilenske vreće za uzgoj krumpira dizajnirane su posebno za ovu svrhu i praktične su ako nemate mjesta. Međutim, također možete posaditi krumpir u staru vreću za kompost, sa sličnim rezultatima.
Prilikom uzgoja krumpira u zemlji, sadite rane i salatne vrste na dubinu 10-15 cm i razmak od 30 cm, a između redova 60 cm. Krumpir za glavni usjev zahtijeva više prostora za proizvodnju pristojnog usjeva. Posadite ih na razmak od 40 cm, a između redova 75 cm. Krumpir sadite tako da mladice (ili ‘oči‘) budu okrenute prema gore.
PROČITAJTE JOŠ: 20 godina nije okopao, zalijevao i gnojio vrt, no i dalje uzgaja do 2 tone krumpira
Uzgoj krumpira: briga za vaš usjev
Zalijevajte krumpir tijekom toplih i sušnih razdoblja, ali izbjegavajte nepotrebno vlaženje lišća i održavajte tlo čistim od korova. Kako biljke krumpira rastu, lopatom ili motikom prekrijte izdanke zemljom kako biste potaknuli razvoj više gomolja iz zakopanih stabljika. To se zove "uzemljenje". Ostavite gornjih nekoliko centimetara da vire s vrha. Kako biljke budu nastavile rasti, morat ćete ih ponovno uzemljiti.
Kada treba brati krumpir
Prvi rani krumpir bere se u lipnju i srpnju, kada je krumpir veličine velikog kokošjeg jajeta (lagano prokopajte po zemlji da provjerite). Izrežite biljke krumpira (također poznate kao strijele) do tla, a zatim ih vilicom nježno izvadite iz zemlje. Prvi rani krumpir se ne skladišti dobro, pa ga iskopajte u serijama, kako i kada ga želite jesti.
Drugi rani plodovi beru se u srpnju i početkom kolovoza. Berite na isti način kao prve rane. Opet, ovi se krumpiri ne čuvaju dobro, pa ih iskopavajte u serijama, kako i kada ih želite jesti.
Krumpir za glavni usjev bere se od kolovoza do listopada, kada lišće na biljkama požuti i odumre. Odaberite suhi dan za iskopavanje usjeva kako bi se bolje uskladištio, idealno ujutro. Odrežite biljke do zemlje i iskopajte krumpire, odbacujući one koji su oštećeni ili su ih napali štetnici. Ostavite ih na površini zemlje nekoliko sati na suncu da se dobro osuše, zatim iščetkajte svu zemlju prije nego što ih spakujete u vrećice.
Za žetvu krumpira uzgojenog u posudama jednostavno izbacite sadržaj i uživajte u bogatoj – i jednostavnoj – berbi.
Kako krumpir čuvati da dulje ostane svjež
Kao što smo ranije spomenuli krumpir je neophodan u svakom kuhinjskom ormariću, ali ako samo nakratko okrenete leđa krumpiru, može na kraju izgledati kao rekvizit iz filma Alien, pakleno nicati i predstavljati opasnost za vaše zdravlje.
Godinama se smatralo lošom praksom čuvati krumpire u hladnjaku, zbog straha da se škrob u njima transformira i činio ih nezdravijima. Ali to se više ne smatra slučajem.
Jedan način pohranjivanja koji vam može pomoći da krumpir ostane jestiv puno dulje uključuje korištenje jabuka.
Jabuke, kada se skladište s krumpirom, zapravo mogu spriječiti kvarenje krumpira, zahvaljujući jedinstvenom odnosu između kemikalija koje se prirodno pojavljuju u svakoj od biljaka.
Prema stručnjacima za gospodarenje otpadom Wheeldon Brothers, ova jednostavna promjena može trenutačno smanjiti količinu hrane koju na kraju bacate jer jabuke proizvode plin etilen, koji usporava sazrijevanje krumpira.
To je jednostavan način da smanjite otpad i da vaše namirnice traju dulje.
- Plin etilen pomaže u regulaciji procesa zrenja, što može usporiti klijanje krumpira. Sada se smatra sigurnim i čuvanje krumpira u hladnjaku, rekli su. Hlađenje krumpira može ga zadržati svježim do tri puta dulje.
- Ranija zabrinutost oko stvaranja akrilamida je opovrgnuta – moderna istraživanja pokazuju da je skladištenje u hladnjaku sigurno.
Ali budući da je krumpir uzgojen iz opasne obitelji noćurka, ako ga pokušate jesti dok klija, to može biti vrlo loše za vas.
Wheeldon Brothers su dodali: - Proklijali ili zeleni krumpir ne treba jesti.
Da biste održali svoj krumpir u najboljem stanju, pravilno ga skladištite i često provjeravajte ima li znakova kvarenja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....