ČUDESNA PRIRODA

Pogledajte što drveća rade kada osjete da su u opasnosti. Znanstvenici nisu mogli vjerovati

 /SHUTTERSTOCK

Štetni plinovi i čestice u dimu šumskih požara mogu oštetiti vegetaciju, no drveće je razvilo izvanredne strategije kako bi izdržalo takve okolišne stresore. Nedavno istraživanje MJ Richesa i Delphine Farmer sa Sveučilišta Colorado State otkrilo je nevjerojatan mehanizam preživljavanja: drveće doslovno "zadržava dah" kako bi se zaštitilo od štetnih učinaka dima šumskih požara, prenosi My Modern Met.

Uloga puči u disanju drveća

Drveće, poput svih biljaka, ima puči – sitne pore na listovima koje funkcioniraju slično ustima. No, za razliku od ljudi koji udišu kisik i izdišu ugljikov dioksid, drveće čini suprotno: upija ugljikov dioksid iz zraka i oslobađa kisik. Ovaj proces je ključan za fotosintezu, omogućujući drveću da proizvodi energiju potrebnu za rast i razvoj. Osim toga, drveće neprestano izmjenjuje plinove s atmosferom, što ih čini vrlo osjetljivima na promjene u okolišu.

Riches i Farmer prvotno su proučavali kako biljke ispuštaju hlapljive organske spojeve (VOC), koji pridonose karakterističnom mirisu šuma. Međutim, njihovo istraživanje je poprimilo neočekivani smjer kada je gust dim šumskog požara prekrio njihovu istraživačku lokaciju u Coloradu. Ubrzo su primijetili da su borovi vrste Ponderosa koje su promatrali potpuno zatvorili svoje puči, učinkovito zaustavljajući uobičajeni proces izmjene plinova.

PROČITAJTE VIŠE Ova stabla mogu narasti i do 2 metra godišnje

image
PRAKASH MATHEMA/AFP

Reakcija drveća na dim šumskog požara

Kada su istraživači izmjerili fotosintetsku aktivnost drveća nakon izloženosti dimu, iznenadili su se otkrivši da su stabla praktički prestala "disati". Puči su se zatvorile, sprječavajući unos ugljikova dioksida i oslobađanje VOC-a. Ova reakcija sugerirala je da se drveće aktivno štiti od štetnih čestica i plinova prisutnih u dimu.

Zatvaranje puči služi kao obrambeni mehanizam koji sprječava apsorpciju otrovnih zagađivača koji bi mogli ometati fiziološke procese drveća. No, istovremeno, to znači i privremeni prekid fotosinteze, što može negativno utjecati na rast i cjelokupno zdravlje stabala ako je izloženost dimu dugotrajna.

image
SERGIO PITAMITZ/UNIVERSAL IMAGES GROUP/PROFIMEDIA/

Ponovno pokretanje mehanizma disanja drveća

Zaintrigirani mogućnošću vraćanja normalne funkcije drveća, Riches i Farmer eksperimentirali su s promjenama okolišnih uvjeta. Povećanjem temperature i vlažnosti uspjeli su potaknuti listove da ponovno otvore svoje puči. Kao rezultat toga, fotosinteza se nastavila, a drveće je ponovno počelo ispuštati VOC-e, što je ukazivalo na oporavak od privremenog "zadržavanja daha".

Ovo otkriće baca novo svjetlo na načine na koje se drveće prilagođava okolišnim stresorima, osobito u kontekstu sve češćih šumskih požara uzrokovanih klimatskim promjenama. Razumijevanje ovih mehanizama moglo bi pomoći znanstvenicima i ekolozima u razvoju boljih strategija za očuvanje i upravljanje šumama.

PROČITAJTE VIŠE Stabla doista komuniciraju

image
/SHUTTERSTOCK

Posljedice za očuvanje šuma i klimatske promjene

Kako šumski požari postaju sve češći i intenzivniji, ključno je razumjeti kako drveće reagira na dim kako bi se razvile strategije za zaštitu šuma. Sposobnost drveća da "zadrži dah" pomaže mu da preživi kratkoročno, ali dugotrajna izloženost dimu mogla bi imati štetne posljedice po zdravlje šuma. Ako stabla često zatvaraju svoje puči na duže vremenske periode, to bi moglo dovesti do smanjenog rasta, oslabljenog imuniteta na štetnike i bolesti te dugoročnih poremećaja u ekosustavu.

Osim toga, ovo istraživanje naglašava međusobnu povezanost zdravlja šuma i atmosferskih uvjeta. Kako znanstvenici nastavljaju proučavati utjecaj dima šumskih požara na vegetaciju, mogli bi otkriti nove načine za ublažavanje štete i jačanje otpornosti šuma. Moguća rješenja uključuju ciljano upravljanje šumama, poput kontroliranih požara radi smanjenja viška goriva, te sadnju vrsta drveća otpornijih na dim.

Slučajno otkriće Richesa i Farmer pruža vrijedan uvid u prirodne obrambene mehanizme drveća protiv štetnih učinaka dima šumskih požara. Zatvaranjem puči stabla mogu smanjiti izloženost otrovnim plinovima i česticama, no ta strategija preživljavanja dolazi s određenim kompromisima. Kako klimatske promjene uzrokuju duže i razornije požarne sezone, daljnja istraživanja otpornosti drveća bit će ključna za očuvanje šuma i ekosustava koje podržavaju. Razumijevanje načina na koji drveće reagira na dim moglo bi pomoći znanstvenicima u razvoju inovativnih strategija očuvanja, osiguravajući da šume nastave cvjetati unatoč sve većim ekološkim izazovima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. ožujak 2025 12:18