Kickstarter kampanja za Floaties sunčane naočale, 100 posto reciklirane, polarizirane i nepotopive, počela je 1. travnja, ali ne kao prvotravanjska šala, a pritom prvih sto komada stoji samo dolar. Ne samo da odlično zvuči povoljno kupiti naočale koje u ljetnim mjesecima, negdje na odmoru, neće potonuti u moru, nego je riječ o naočalama s hrvatskim potpisom iza kojih stoji još bolja priča.
Svaki par izrađen je od deset recikliranih plastičnih čepova, koji su s plutajućim otpadom izvučeni iz Jadranskog mora, a sve zahvaljujući vizionaru Marjanu Žitniku. Ovaj Dubrovčanin pokrenuo je udrugu Maritimo Recycling koja je posvećena čišćenju podmorja i obala te stvaranju inovativnih malih strojeva za reciklažu uz čiju pomoć nastaju zanimljivi novi proizvodi.
- Ideja za udrugu nastala je još 2015. godine tijekom ribolovnih izleta. Često smo, naime, uočili plastiku koja pluta morem te bismo se zaustavili i pokupili je, a znalo se dogoditi da sakupimo i desetke kilograma takvog otpada. Zbog toga ne možete ostati ravnodušni i jednostavno vam prirodni nagoni govore da morate nešto poduzeti - kaže Marjan koji je kao magistar računarstva imao 3D printer pa je pokušao printati tu plastiku.
PROČITAJTE JOŠ Od otpada iz oceana rade - dječja igrališta!
Nakon mnogo eksperimentiranja, nastavlja, shvatio je da je gotovo nemoguće napraviti 100 posto reciklirani filament bez dodavanja industrijske plastike pa je od toga odustao i počeo izrađivati drukčiji stroj koji bi mu omogućio raditi nove proizvode. I u tome je uspio. Danas i dalje živi od ribolova kroz svoju charter tvrtku Maritimo Fishing, dok mu je Maritimo Recycling glavni hobi, kao predsjedniku udruge.
Primarni je fokus cijene inicijative dati značajan doprinos smanjenju plastičnog otpada u moru. U više od 100 dosadašnjih radionica i akcija čišćenja, koje se organiziraju uglavnom na području Dubrovnika i Elafita, gdje se među stijenama uvijek nađe mnogo plastičnog otpada, uglavnom onog koji dopluta iz Albanije, sudjelovalo je više od 1000 volontera, a pohvalan je podatak da su više od deset tona plastike, točnije dva milijuna čepova, reciklirali u više od 3000 proizvoda!
- Plastika iz mora, koliko god je štetna za morski svijet, može biti i vrijedan resurs i iskoristiti se za nešto korisno - kaže Marjan.
No, da bi izvučenu plastiku reciklirali potrebno ju je sortirati, oprati od prljavštine, usitniti za daljnju obradu te dehidrirati kako bi iz nje u potpunosti izašla slana morska voda. Zatim, kaže sa smiješkom, kreće zabava. Uz strojeve, koje su sami izradili, nastaju klupe za parkove i škole, kante za otpad, stolovi, podmetači, nakit, ali glavni proizvod kojim izlaze na globalno tržište su sunčane naočale izrađene od plastičnih čepova.
- Sortiranje ja najdulji proces i vjerojatno zato nitko ne reciklira čepove u Hrvatskoj, niti ih izvozimo, te većina toga završi na odlagalištu. Problem je u tome što svaki čep morate sortirati ručno i pojedinačno. Zato smo uz pomoć 3D printanih dijelova i arduina, malog računala koji omogućuje programiranje, napravili stroj za automatsko sortiranje čepova po boji. Nazvali smo ga Maritimo Bottle Cap Sorter, otvorili ga kao open-source i bilo tko na svijetu može ga napraviti potpuno besplatno. Kad se čepovi sortiraju, potrebno ih je samljeti drobilicom i otopiti u nekom od strojeva te oblikovati u kalupima. U početku nam je trebalo mnogo vremena za jedne naočale, a sada ih možemo napraviti do 50. No, i dalje su 100 posto ručni rad - dodaje Marjan.
Svrha njihove prodaje je financiranje budućih akcija čišćenja, a cilj kickstartera - 10.000 dolara, ostvaren je u već u prva dva dana. Kampanja traje još 20-ak dana i sve više od tog iznosa je, naglašava Marjan, velika pobjeda za udrugu.
- Da privučemo ljude, postavili smo cijenu od dolara za prvih 100 komada, sljedećih 100 je po 9 dolara, zatim 19, 29, 39... Konačna kickstarter cijena je 49 dolara - kaže i dodaje kako, uz nove kolekcije sunčanih naočala, žele napraviti i prvu ribolovnu varalicu od reciklirane plastike iz mora. Također, cilj im je napraviti i male strojeve, poput 3D printera, kako bi bilo tko mogao reciklirati kod kuće, u školi ili na poslu.
PROČITAJTE JOŠ Ne bacajte role WC papira, evo zašto
Komentari
0