ARHIBAU.HR 2023

Žene u ‘muškom svijetu‘: tko su liderice zelene i održive gradnje u Hrvatskoj?

 /SHUTTERSTOCK
Vremena se mijenjaju, istaknuto je na panel-diskusiji "Žene za održivo graditeljstvo" koja je održana na Zagrebačkom velesajmu

Iako se građevinska industrija, kao i sektori arhitekture, urbanizma, pa i opremanja često smatraju "muškim svijetom", u Hrvatskoj ima sve više žena koje preuzimaju ključnu ulogu u arhitektonsko-graditeljskim projektima i oblikovanju održivih prostora. Potvrđuju to i brojke iznesene na panel-diskusiji "Žene za održivo graditeljstvo" koja je održana na konferenciji "Prostor budućnosti/ Budućnost prostora" na Zagrebačkom velesajmu, gdje traje najveći regionalni sajam za arhitekturu i graditeljstvo, ArhiBau.hr 2023.

- Veliki broj žena u posljednjih 30 godina u Hrvatskoj dao je snažan doprinos temi održivog razvoja i održive gradnje, bez obzira na to dolaze li iz institucionalnog, realnog, obrazovnog ili civilnog sektora. One su često snažne u svojim porukama, progovarajući o problematici održive budućnosti i razmišljajući o budućim generacijama. Empatične su, mudre, ustrajne i dosljedne u svojim porukama. Prave su liderice zelene digitalne tranzicije - izjavila je Snježana Turalija, izvršna direktorica ArhiBau.hr i vlasnica GREENiKA poslovnog savjetovanja.

image

Vedrana Likan i Snježana Turalija

Lucija Očko/Cropix

Netko je morao biti prvi, a upravo se Snježana Turalija i Vedrana Likan, direktorica Colliersa i dobitnica nagrade Female Business Leader koja se dodjeljuje ženama na vodećim pozicijama, smatraju pionirkama zelene i održive gradnje u Hrvatskoj. One su prepoznale važnost ove teme te 2008. godine, na početku velike globalne krize, pokrenule Hrvatski savjet za zelenu gradnju, istražujući što se u svijetu događa na području održivosti i zelene gradnje te dijeleći te informacije s hrvatskim tvrtkama, s ciljem daljnjeg razvoja zelene i održive gradnje u čijem je fokusu čovjek i njegova dobrobit.

I nisu jedine. Na panelu je istaknut niz uspješnih žena koje su, svaka u svojem sektoru, pridonijele ovoj temi u Hrvatskoj i šire. Neke od njih su i arhitektica Borka Bobovec, predsjednica EUROPEAN-a Hrvatska Helena Knifić Schaps, stručnjakinja potresnoga građevinarstva Mihaela Zamolo, začetnica Holcimovog Foruma o održivoj gradnji Julija Škoro, predsjednica "Ericssona Nikola Tesla" Gordana Kovačević, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu Irena Križ Šelendić...

Nina Dražin Lovrec, nagrađivana inženjerka graditeljstva s dugogodišnjim iskustvom, prva je žena na čelu Komore inženjera građevinarstva. HKIG danas broji 7500 članova, a prema njezinim podacima, 25 posto čine žene.

image

Na panel diskusiji sudjelovale su Jelena Šobat (MINT), Vlasta Zanki (HSZG), Rajka Bunjevac (HKA) i Mirjana Čagalj (HGK)

Lucija Očko/Cropix

- Kad sam 1981. godine upisivala fakultet, trećinu upisanih studenata činile su djevojke, danas je taj omjer 50:50 na svim građevinskim fakultetima u Hrvatskoj. Ne mogu reći koliko ih točno završava studij jer se ne učlanjuju sve u Komoru, za što je potrebno polaganje državnog ispita i dvije godine iskustva u struci. Neke rade u državnoj upravi, uredima za izdavanje dozvola, javno-pravnim tvrtkama poput Hrvatskih željeznica ili Hrvatskih cesta, kao i u ostalim poslovnim subjektima. Neke rade i kao suradnici projektanata i nadzornih inženjera - komentirala je Nina Dražin Lovrec.

Spomenula je i podatke Ekonomskog instituta prema kojima žene u graditeljskom sektoru imaju veće plaće od muškaraca, no kada se uspoređuju plaće na istim pozicijama, prevaga ide u korist muškaraca: razlika je oko 10 posto.

- Prema našoj analizi poslovnih subjekata u kojima su zaposleni članovi HKIG-a, u prvih deset posto žene su bile na upravljačkim strukturama - dodala je.

Na panelu je sudjelovala i Mirjana Čagalj, inženjerka građevinarstva s dugogodišnjim iskustvom, danas potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet, koja je iznijela svoje iskustvo.

- Na gradilištu sam bila možda među prvim voditeljicama gradilišta, a znalo bi biti i po 500 muških radnika. Uz mene bi jedina žena bila čistačica, ali na kraju, u uređenju. U tom segmentu se nije baš puno toga promijenilo jer nema puno voditeljica gradilišta. Nisam sigurna da se mogu očekivati promjene po tom pitanju jer se ne bi puno žena odlučio otići na neko gradilište izvan mjesta stanovanja i boraviti godinu dana ili više u drugom gradu ili državi. Kod projektiranja i nadzora omjeri su se puno promijenili jer se smanjio i boravak izvan kuće - rekla je.

image

Rajka Bunjevac

Lucija Očko/Cropix

Arhitektura je, čini se, privlačnija ženama od građevinarstva. Tako u Hrvatskoj komori arhitekata, koja broji 3800 članova, 54 posto čine žene.

- Ne samo da ih sve više upisuje i završava fakultet, nego je i među ovlaštenim osobama sve više žena. U posljednjih deset rješenja o upisima u Komori, devet se odnosi na žene, a jedan na muškarca. Imali smo žene u arhitekturi i prije 30, 40, 50 godina, ali one su vrlo često bile dio projektantskih timova gdje su marljivo, vrijedno i pedantno radile na projektima koje su potpisivali muškarci. Jaka arhitektonska imena u pravilu su bili muškarci; izvrsne arhitektice koje pamtimo bile su rijetkost. Danas to više nije tako. I dalje volimo raditi u timovima, ali sve je više autorica projekata - rekla je Rajka Bunjevac, predsjednica HKA.

Rast je primjetan i u sektoru strojarstva.

image

Vlasta Zanki

Lucija Očko/Cropix

- Rad na terenu u prašnjavim uvjetima nije nešto što je privlačno ženama, ali se naša inženjerska struka prilično mijenja, dolazi do "soft" poslova koji ne zahtijevaju boravak na gradilištu, može se projektirati, održavati te obavljati i niz poslova koji se stvaraju - rekla je Vlasta Zanki, inženjerka strojarstva, predsjednica Upravnog odbora Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju i profesorica na Geotehničkom fakultetu u Zagrebu na kojem se stvaraju nove struke koje također privlače djevojke, poput smjera inženjer okoliša.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. studeni 2024 01:40