Situacija na tržištu

Tržište 2021. i 2022. godine: Komentar Dubravka Ranilovića iz ogranka HGK za nekretnine

 Tom Dubravec/ CROPIX
Promet nekretninama je, zavisno od područja Hrvatske, negdje izuzetan, a negdje sušta suprotnost, vrlo usporen

S obzirom na to da promet ove godine nije bio bitno povećan u odnosu na tešku 2020., posebno ako se uzme u obzir 2019. kao referentnu, Ranilović nagodinu očekuje vraćanje cijena u realnije okvire, uz nastavak interesa za ulaganje u kvalitetne nekretnine.

image

Ovu godinu označio je i rast cijena u graditeljstvu koji je izravno utjecao na rast cijene konačnog proizvoda, kaže Ranilović

Jana Fabijanić

Kada bi trebalo izabrati jednu riječ koja karakterizira 2021. godinu na tržištu nekretnina, mogli bismo je nazvati dinamičnom.

- Ova je godina protekla u očekivanju završetka pandemije i s potpunom neizvjesnošću onoga što dolazi sutra. Bila je i godina rasta cijena, i to prije svega stambenih nekretnina, posebno novogradnje. Godina je označila i rast cijena u graditeljstvu koji je izravno utjecao na rast cijene konačnog proizvoda. U nekim područjima Hrvatske bio je povećan promet nekretninama, dok je u nekima bio usporen - ocjenjuje Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, koji je za Jutarnji list komentirao situaciju na tržištu ove godine i očekivanja za iduću.

Povećanje kamatnih stopa moglo bi usporiti potražnju

Često su, dodaje, ove godine tražene cijene porasle izvan okvira realnog i ostvarivog, što se ogleda i u sve većoj razlici između očekivane i realizirane cijene.

- Nekretnine su ostale poželjan način ulaganja, ali samo za jedan dio ulagača koji je imao višak sredstava. Međutim, mnogima je kupnja nekretnina dodatno otežana jer je priuštivost prema prosječnim primanjima sve niža za običnog čovjeka - ističe Ranilović.

image
Tea Cimaš/CROPIX

NE TRAŽE SE SELA

U ovom se ciklusu zbog povećane potražnje pojavljuje, kao i uvijek, manjak kvalitetnih nekretnina. Novosagrađene ne mogu nadomjestiti njihov nedostatak zbog previsoke cijene, a dijelom i zbog nedovoljno novih projekta. Ranilović naglašava da se mora razlikovati tržište u unutrašnjosti od onoga u priobalju koje je pod utjecajem inozemne potražnje. Važan je podatak da je svaki peti kupac stambene nekretnine u Hrvatskoj stranac.

- I u tom je smislu došlo do polarizacije tržišta tako da s jedne strane imamo vrlo rastuće tržište u priobalju i Zagrebu u odnosu na ostatak Hrvatske. Iako su neki gradovi u unutrašnjosti zabilježili oporavak, ruralni je dio i dalje gotovo bez prometa - dodaje.

Na tržište će više utjecati gospodarska situacija u trenutku ulaska u eurozonu ili schengenski prostor

Kroz sve to treba promatrati i cijene nekretnina koje su se dodatno polarizirale pa je tako raspon sve veći između najnižih i najviših. Neke ne prelaze 100 eura po kvadratu dok s druge strane nekretnine na moru i novogradnja u Zagrebu dosežu na pojedinim lokacijama i 5000 eura po kvadratu. Ipak, takve najviše cijene su iznimka te se prosječna cijena novogradnje ipak kreće od 2000 do 2500 eura za kvadrat, a u Zagrebu i nekim turističkim gradovima na obali nešto više.

- Inflacija je dodatno motivirala ulagače u nekretnine, no najavila i moguće povećanje kamatnih stopa sljedeće godine, što bi moglo usporiti potražnju. Jasno je da je u interesu cijelog društva da se u vrijeme pandemije održava gospodarska aktivnost i potrošnja, ali, s druge strane, došlo je do rasta cijena, i to ne samo nekretnina - smatra predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.

Sljedeće godine tržište će ponajviše ovisiti upravo o cijeni novca i pandemiji. Na Zagreb i Banovinu dugo će još utjecati i posljedice potresa.

OBNOVA STAMBENOG FONDA

- Ipak, to bi mogla biti prilika za obnovu ukupnog stambenog fonda i dizanje kvalitete postojećih nekretnina, što bi moglo dinamizirati taj dio tržišta - nada se Ranilović.

Osim globalnih čimbenika, na hrvatsko tržište utjecat će i dva nadolazeća događaja, ulazak u eurozonu i schengenski prostor, ali to se prije svega odnosi na tržište uz more i dijelom tržište poslovnih nekretnina.

- Postoje pompozne najave rasta tržišta zbog ta dva događaja, no pokazalo se u prošlosti da na tržište nekretnina ipak više utječe trenutačna gospodarska situacija. Tako je bilo i pri ulasku Hrvatske u EU, što nije zaustavilo pad tržišta nekretnina tih godina - kaže Ranilović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. studeni 2024 23:40