Prosječna godišnja potrošnja električne energije po smještajnoj jedinici obiteljskog i malog hotela koji posluje samo u sezoni, kreće se između pet tisuća i šest tisuća kilovata, dok se ta brojka penje i na deset tisuća kilovata ako je riječ o cjelogodišnjem poslovanju.
Iako konačna potrošnja ovisi o veličini hotela, broju smještajnih jedinica, dodatnim sadržajima poput grijanog bazena, wellnessa, liftova…, trošku struje u većim obiteljskim i malim hotelima u prosjeku se penje i do šest tisuća eura mjesečno, a ozbiljno utječe na njihovu likvidnost, rečeno je na panel diskusiji "Obnovljivom i jeftinom energijom do cjelogodišnjeg poslovanja", koja se u organizaciji Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela održala u zagrebačkom hotelu As.
"Ulaganja u energetsku učinkovitost nisu samo ekološki odgovorna, nego i financijska mudra. Obiteljske i male hotele, kao okosnicu hrvatskog turizma, zelena tranzicija vodi prema održivom poslovanju, većim prihodima i boljoj otpornosti na tržišne promjene", poručio je Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela, dodajući potrošnju kakvu energiju, osobito električnu, država još uvijek djelomično subvencionira, no postavlja se pitanje što će se dogoditi kada te subvencije prestanu.
"Upravo zbog toga Nacionalna udruga već nekoliko godina aktivno traži alternativna rješenja u okviru zelene tranzicije i rješenje vidi u obnovljivim izvorima energije", kaže Klarić.
Ne gradimo za generaciju, već desetljeća unaprijed
"Ulaganjem u solarne elektrane vlasnici obiteljskih i malih hotela osiguravaju stabilnost i vrijednost energije za sljedećih 20 do 30 godina. Danas su tehnologije toliko napredne da elektrana i nakon 30 godina zadržavaju 86 posto svoje proizvodnje. Dakle, ne gradimo za generaciju, već desetljećima unaprijed", izjavio je Robert Svilović, stručnjak za energetsku učinkovitost i predstavnik tvrtke Forte Solar, dodavši kako iskustva iz prakse pokazuju da povrat investicija u solarnu elektranu može biti iznimno brz, a kao primjer naveo je tri obiteljska i mala hotela.
"Hotel Villa Adriatica u Supetru koji radi samo u sezoni i već je izgradio elektranu, vratit će investiciju za nešto više od pet godina, Hotel Split koji posluje cijele godine i tek planira investiciju, trebao bi se vratiti za manje od tri godine, a Hotel Art u Slavonskom Brodu koji također radi čitave godine i tek planira investiciju, trebao bi postići za 4,3 godine", dodao je Svilović.
"Iako postoji niz programa za subvencioniranje elektrana, obiteljski i mali hoteli zasad se nadaju uspostaviti vertikalni program subvencija, kakav je već uobičajen u drugim sektorima. To je posebno važno jer bi u predsezoni i posezoni mogli poslovati s manjim brojem gostiju i nižim cijenama, pod uvjetom da je energija jeftina, čime bi se sezona mogla produljiti. Ako se trošak energije ne smanji, vlasnici će, umjesto produljenja sezone, smanjiti broj radnih dana i fokusirati se isključivo na najprofitabilnija razdoblja u godini", izjavio je Šime Klarić.
PROČITAJTE JOŠ Tko je izumio solarne panele? Otkrijte povijest solarne energije
Nove kreditne linije za zelenu tranziciju u turizmu
U zelenoj tranziciji obiteljski i mali hoteli imaju snažnu podršku Ministarstva turizma, sporta, HAMAG-BICRO-a i Hrvatske turističke zajednice.
"Osigurali smo dvadesetak milijuna eura iz EU fondova, uz još dodatnih 20 milijuna eura HBOR-a, što ukupno iznosi oko 40 milijuna eura kreditnog potencijala. Želja nam je da se taj ukupni iznos popne na 160 milijuna eura u tom smjeru već smo započeli razgovore. Iz ovih se kredita može financirati apsolutno sve što se odnosi na proizvod, a to uključuje rekonstrukciju hotela i smještajnih kapaciteta te zelenu tranziciju - od novih elektrana, panela do Već smo objavili natječaj za potpore male vrijednosti koje se odnose na zelenu tranziciju iz koje je vidljivo da je prihvatljiv trošak zamjene zastarjele opreme kao najvećeg generatora troškova", istaknuo je Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicija i konkurentnost turističkog proizvoda.
Želimir Kramarić, član Uprave HAMAG-BICRO-a rekao je kako se u cjelokupnom uslužnom sektoru, a time iu turizmu, oko listopada očekuje nova kreditna linija usmjerena na zelenu tranziciju – konkretno na projekte energetske učinkovitosti, ugradnju toplinskih dizalica, solarnih sustava i druge oblike ulaganja u održivu energetiku.
"Program će se provoditi putem Ministarstva regionalnog razvoja, u suradnji s HBOR-om i pet poslovnih banaka. Ukupan iznos kreditne linije iznosi gotovo 300 milijuna eura, a korisnicima će biti omogućeni krediti do iznosa od tri milijuna eura. Za projekte koji ostvaruju energetsku uštedu od najmanje 60 posto, predviđen je povrat do 50 posto iznosa, odnosno djelomični otpis glavnice kredita – do najviše 1,5 milijuna eura. Povrat sredstava bit će proporcionalan postignutim energetskim uštedama, uz mogućnost nižih povrata za manji postotak uštede", istaknuo je Kramarić.
Snažan utjecaj na lokalnu zajednicu
Zelena i digitalna tranzicija temelji su i strategije hrvatskog turizma do 2030.
"Održivost znači prestati s dosadašnjim praksama i graditi zajednicu na novim temeljima. Fokusiramo se na širenje pred i posezone te na diverzifikaciju turističke ponude. Suradnja s obiteljskim hotelima iznimno nam je važna jer upravo oni imaju potencijal za snažan pozitivan utjecaj na lokalnu kada je zelena tranzicija u pitanju", zaključila je Slavija Jačan Obratov, direktorica Sektora za razvoj brenda i turističkih proizvoda Hrvatske turističke zajednice.
PROČITAJTE JOŠ Proljetni broj magazina Dom & Dizajn u prodaji!
Komentari
0