Na zapadnoeuropskim gradilištima su dugo vremena radnici s naših, ali i prostora Balkana, bili ‘na cijeni‘: znali su posao, radili su bez pogovora, ništa im nije bilo teško. Poslodavci su ih rado zapošljavali jer su znali da će za relativno mali novac dobiti radnika koji zna što radi. I danas su takvi radnici cijenjeni, stoga mnogi napuštaju svoje domovine u potrazi za boljim životom.
A u ‘starim krajevima‘ ostaje sve manje onih koji znaju što rade, a i oni imaju previše posla, što se može vidjeti i po kroničnom nedostatku majstora kad vam zatrebaju za neki sitniji (u njihovim očima) posao. Poznato je da svi majstori vole velike poslove koje jamče i puno veću zaradu od ‘gužvanja‘ u malim kupaonicama i obnavljanja stambenog prostora.
Ali ni ti veliki poslovi im više baš i ne idu od ruke. Admin Čaušević, novinar portala SportSport, potaknut najnovijim primjerom iz Rumunjske, pobrojao je niz primjera na ovim prostorima kad su majstori ‘sfušali‘ poslove na velikim sportskim objektima.
Čaušević je ukazao na brojne propuste u izgradnji novih nogometnih stadiona u susjednoj Srbiji, koji su koštali oko 100 milijuna eura, ali ne mogu dobiti licencu Uefe kategorije 4. Isto tako, s prvim su snijegom na stadionu u Loznici misteriozno zakazali grijači, pa utakmica između IMT-a i TSC-a nije mogla biti odigrana, dok je na stadionu u Leskovcu izdvojeno već nekoliko stotina tisuća eura za sanaciju (novog) terena.
Bez problema nije moglo ni na Opus Areni u Osijeku, čija je izgradnja koštala 60 milijuna eura, pa je tako u ožujku prošle godine tijekom derbija između Osijeka i Dinama izbjegnuta tragedija. Tad se na istočnoj strani stadiona urušio jedan dio betonske obloge tribine, i prava je sreća da pritom nitko nije nastradao.
U susjednoj BiH, točnije u Mostaru, već se dulje vremena gradi olimpijski bazen - temelji su tu, ali je jasno da će postavljeni rok za izgradnju biti probijen. Tu je i primjer nogometnog stadiona Sveti Petar Cetinjski u Cetinju u Crnoj Gori, čija gradnja traje već nevjerojatnih 7 godina i upitno je kad će biti završen, a cijena je početnih 8,8 milijuna eura već uvećana za 1,6 milijuna.
Posljednji primjer lošeg izvođenja radova stiže iz Rumunjske, gdje je novoizgrađena sportska dvorana Berceni Arena u Bukureštu zatvorena nakon samo 6 mjeseci rada. Naime, u Bukureštu je izgrađena ledena dvorana čija je izgradnja koštala 10 milijuna eura i otvorena je u kolovozu godine utakmicom hokejaškog Superkupa između Corone Brasov i ACSH Gheorghenija.
Hokejaši bukureštanske Steaue trebali su 10. i 11. siječnja igrati utakmice u dvorani, ali su dobili ‘odbijenicu‘. Naime, led klizališta, izgrađenog gradskim budžetom, postao je posljednjih dana 2024. godine neupotrebljiv čak i u rekreacijske svrhe. Ledena je ploča proglašena nefunkcionalnom i na vlasnicima dvorane ostaje popraviti je.
Problemi su se pojavili tijekom prosinca, kad je led uništen čestim posjetima većih grupa klizača. Iako prema ‘papirima‘ rekreativci ne bi trebali prouzročiti nikakve probleme, to se ipak nije dogodilo. Djeca koja treniraju u lokalnim klizačkim klubovima, kao i studenti iz Bukurešta, također više nemaju koristi od novoizgrađene ledene dvorane.
Problem s kojim se hokejaši Steaue susreću došao je upravo u trenutku kad se klub trebao preseliti u Bercani Arenu na neodređeno vrijeme. Ovo je bila prva ledena dvorana izgrađena u Bukureštu u posljednjih 70 godina, radovi su trajali 18 mjeseci, a kapacitet je 800 sjedećih mjesta. Sad će, samo 6 mjesece nakon otvaranja, dvorana biti zatvorena na dulje vrijeme zbog opsežnijih radova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....