![30315739](https://static.jutarnji.hr/images/slike/2025/02/06/k_30315739_640.jpg)
Antibakterijska sredstva su nezamjenjiva kad je čišćenje doma u pitanju. Naročito su korisna kad čistimo radne i površine koje se često koriste, stoga su i izloženija bakterijama. Nije zato čudno da često volimo prebrisati sve upitne plohe upravo tim sredstvima, koja nam jamče da će sve plohe biti čiste i neopasne po zdravlje.
Ali pri rukovanju antibakterijskim sredstvima za čišćenje često radimo jednu veliku pogrešku. Naime, čim na neku površinu apliciramo takvo sredstvo, najčešće u spreju, ne ostavljamo sredstvo da djeluje, već ga odmah preprišemo krpom. Čineći to umanjujemo snagu djelovanja antibakterijskog sredstva, ne dopuštajući mu da efikasno uništi sve bakterije.
Stoga, kad koristimo antibakterijska sredstva za čišćenje doma, važno je razumjeti koliko im vremena treba da počnu djelovati i koliko dugo treba ostaviti površine vlažnima kako bi se postigla maksimalna učinkovitost. Različite vrste dezinficijensa imaju različita vremena djelovanja, a to ovisi o njihovom kemijskom sastavu, vrsti površine i mikroorganizmima koje treba eliminirati.
Vrste antibakterijskih sredstava i njihova učinkovitost
Sredstva na bazi alkohola
Alkoholna sredstva za dezinfekciju, poput onih koja sadrže izopropanol ili etanol, brzo isparavaju i djeluju vrlo brzo. Obično im je potrebno 10 do 30 sekundi da unište bakterije i viruse, ali da bi bila učinkovita, koncentracija alkohola mora biti najmanje 60-70%. Ta se sredstva najčešće koriste za dezinfekciju ruku, ali i za čišćenje tvrdih površina poput kvaka, radnih ploča i staklenih površina.
Sredstva na bazi izbjeljivača (natrij hipoklorita)
Izbjeljivač je vrlo snažno sredstvo za dezinfekciju koje ubija širok spektar mikroorganizama, uključujući bakterije, viruse i gljivice. No, da bi sredstvo bilo učinkovito, potrebno je da površina ostane vlažna najmanje 5 do 10 minuta. Ako se izbjeljivač prebrzo osuši ili se ne koristi u odgovarajućoj koncentraciji (najčešće se razrjeđuje u omjeru 1:10 s vodom), njegova učinkovitost može biti bitno smanjena.
Kvaterni amonijevi spojevi (QACs)
Ova sredstva često se koriste u kućanstvima i profesionalnim okruženjima jer ostavljaju dugotrajan antibakterijski učinak. Međutim, potrebno im je 5 do 10 minuta kontaktnog vremena da potpuno unište bakterije. Često se nalaze u višenamjenskim dezinficijensima i koriste se za čišćenje kuhinjskih i kupaonskih površina.
PROČITAJTE VIŠE: Najnoviji trend čišćenja zapalio društvene mreže
Vodikov peroksid
Vodikov peroksid je snažan oksidans koji uništava bakterije i viruse u 30 sekundi do 5 minuta, ovisno o koncentraciji. On se često koristi kao alternativa izbjeljivaču jer nije toliko agresivan prema površinama i ne ostavlja štetne kemijske ostatke.
Prirodni dezinficijensi (ocat, eterična ulja, soda bikarbona)
Prirodna sredstva, poput octa ili eteričnih ulja čajevca i limuna, često se koriste kao ekološki prihvatljive alternative kemijskim dezinficijensima. Međutim, njihova učinkovitost protiv bakterija i virusa varira. Na primjer, octu može trebati i 30 minuta da uništi određene vrste bakterija, a nije učinkovit protiv svih virusa.
Kako pravilno koristiti antibakterijska sredstva?
Da bi bilo koje sredstvo za čišćenje imalo maksimalni učinak, potrebno je slijediti nekoliko osnovnih pravila. Prvo je da ostavite površinu vlažnom preporučeno vrijeme – ako se sredstvo prebrzo osuši, može biti manje učinkovito.
Zatim, važno je da uklonite svu vidljivu prljavštinu prije dezinfekcije jer prljavština može smanjiti učinkovitost dezinficijensa. Također, važno je da koristite ispravnu koncentraciju: previše razrijeđeno sredstvo možda neće uništiti bakterije, dok previsoka koncentracija može oštetiti površine.
Pri uporabi antibakterijskih sredstava, obavezno prozračite prostor jer neka sredstva, poput izbjeljivača, mogu ispuštati kemikalije koje je najbolje ne udisati dulje vrijeme.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....