Dvosoban stan na zagrebačkoj Trešnjevci, površine 53 kvadrata, za koji se traži 1519 eura po kvadratu, prodaje se po cijeni od 1343 eura po kvadratu. Istodobno, na Jadranu stan površine 64 kvadrata prodaje za 1747 eura po kvadratu, ali kupac uspijeva sniziti cijenu na 1561 eura po kvadratu. Upravo su to, prema podacima Burze nekretnina, najprodavanije nekretnine u Hrvatskoj u 2014. godini, ali što je još bitnije, upravo su to realne cijene koje napokon potiču na kupnju nekretnina.
Naime, kretanja u prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da se tržište stabiliziralo, odnosno da su cijene stambenih nekretnina pale za samo 10 posto u odnosu na lani te da će, prema očekivanjima stručnjaka, pad broja transakcija, koji je lani iznosio četiri posto, u ovoj godini iznositi dva posto, dok je proteklih godina iznosio između 15 i 20 posto. Dakle, iako ćemo i ovu godinu završiti u minusu, vidljive su naznake blagog rasta tržišta idućih godina. Ukratko, to je slika tržišta nekretnina u Hrvatskoj na izmaku 2014. godine.
Pad od 50 posto
– Do stabilizacije je došlo nakon snažne korekcije cijena koja se dogodila ove godine, o čemu je svjedočio Eurostat, gdje je Hrvatska bila vodeća u Europi dva tromjesečja po padu cijena. Cijene su došle na realne razine, no važno je istaknuti da ima nekretnina kojima je cijena od početka krize minimalno korigirana, a ima nekretnina gdje se dogodio pad cijena 50 posto. Kupci su svjesni da trenutno mogu kupiti nekretnine čak ispod proizvodne vrijednosti, što je dovoljan razlog za kupnju.
Kamatne stope su se spustile, fiksirale i vezale za kunu, što je dodatno potaknulo kupce – komentira Boro Vujović iz agencije Opereta. No kada podvučemo crtu, pitamo se koji su najznačajniji događaji koji su obilježili ovu godinu? Kronološki, uvođenje certifikata na početku 2014. izazvalo je pravu pomutnju pa su prodavatelji i agencije, s obzirom na to da pravila igre isprva nisu bila dovoljno jasna, povlačili nekretnine bez certifikata iz prodaje zbog straha od novčanih kazni. No kada je resorno ministarstvo objasnilo sve nedoumice, sudionici na tržištu shvatili su da energetski certifikat ima značenje osobne iskaznice za nekretninu i govori o njezinoj kvaliteti.
Nadalje, na snagu je stupio paket građevinskih zakona te je uveden sustav e-dozvola, prema kojemu se građevinske dozvole izdaju putem jedinstvenog elektroničkog sustava, ali Vujović ističe da Zakon o gradnji još nije u potpunosti profunkcionirao. Uspostavljena su i nova pravila u postupku ovrhe nad nekretninama. Točnije, nekretnine koje su zbog duhova njihovih vlasnika završile na “bubnju” više se ne prodaju po mizernim cijenama. Njihova se cijena formira na elektroničkoj dražbi – iznos koji se dobije od prodaje trebao bi biti dovoljan da vjerovnici namire svoja potraživanja, a dužnici podmire svoje obveze.
Reciprocitet s Rusijom
Također, Vlada je u lipnju osvojila Uredbu o procjeni vrijednosti nekretnina, prema kojoj se u Hrvatskoj prvi put određuje na osnovi kojih se podataka i kojim metodama mogu procjenjivati tržišne vrijednosti nekretnina, što je bio tek uvod u Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina, koji je upravo u javnoj raspravi. Uoči turističke sezone puno se pričalo i o problemima s ishodovanjem viza za Hrvatsku, posebno za Ruse, što je, pak, aktualiziralo temu o strancima koji kao fizičke osobe ne mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj.
Ipak, iako problem s vizama još nije riješen, uveden je reciprocitet između Hrvatske i Rusije, koji omogućava ruskim državljanima kupnju nekretnina. No iako se očekivalo da će uvođenje reciprociteta dovesti do značajnijih aktivnosti na tržištu nekretnina, to se nije dogodilo. – Reciprocitet je došao u nezgodnom trenutku zbog političke situacije u Rusiji, koja je uvjetovala smanjenje interesa Rusa za kupnjom nekretnine u inozemstvu – komentira Vujović. Zanimljivo je i spomenuti da su se pojedini investitori odlučili na rasprodaju novoizgrađenih nekretnina, odnosno manjih naselja, kao u Podsusedu i Samoboru.
– Investitori i banke su odlučili maknuti mrtvi kapital s bilanci. Akcije su dobro odjeknule i svi stanovi su prodani. Ali ne očekujemo puno takvih poteza, jer nema na tržištu puno takvih nekretnina – kaže Vujović. A koliko se uopće gradilo ove godine? Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, do rujna je izdano 5420 odobrenja za građenje 6190 stanova, što je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine više za 3,6 posto. Od siječnja do rujna poslovni subjekti sa 20 i više zaposlenih završili su 1343 stana, što je, pak, za 26,9 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok su potkraj rujna još 3454 stana bila u gradnji, što je za samo 0,9 posto manje nego u istom razdoblju 2013. godine.
Vrijednost izvršenih radova s vlastitim radnicima niža je za 9,2% u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok vrijednost novih narudžbi građevinskih radova iznosi 9,9 milijardi kuna, što je 0,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Usporedbe radi, ukupno u 2013. godini dovršeno je 10.090 stanova.
Prodano 1029 stanova
Što se tiče cijena, u prvih šest mjeseci prosječna cijena prodanih stanova iznosila je 10.280 kuna, što je 0,1 posto više nego u drugom polugodištu prošle godine, odnosno 2,8 posto manje nego u prvom polugodištu 2013. godine. No, sadašnja je razina prosječne cijene kvadrata novog stana još uvijek niža 17 posto u odnosu na prvo polugodište 2009. godine, kada kriza još nije oborila cijene stanova.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih šest mjeseci 2014. prodano je 1029 stanova (u Zagrebu njih 451). I što nas očekuje u 2015. godini? Uz već spomenuti Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina, 1. siječnja na snagu stupaju promjene u oporezivanju nekretnina, a više o tome pročitajte u sljedećem broju priloga Nekretnine.
ZANIMLJIVOSTI
U Hrvatskoj je dosad izgrađena 21 pasivna kuća, čiji stanari troše čak 80 posto manje energije za grijanje ili hlađenje nego u klasičnim kućama. U jesen je u Žminju otvorena i prva poslovna pasivna zgrada površine 808 kvadrata s očekivanim godišnjim troškom grijanja od samo 1200 kuna.
U osam godina u Zagrebu je otvoreno 423.000 kvadrata trgovačkih prostora. Ovogodišnjim otvaranjem Supernove u Buzinu (30.000 kvadrata) i Ikee u Rugvici (40.000 kvadrata + zasad odgođen drugi dio projekta koji uključuje dodatnih 65.000 kvadrata) tržište trgovačkih prostora u Zagrebu postaje potpuno zasićeno: prosjek kvadrata trgovačkog centra doseći će približno 700 kvadrata, što je malo iznad prosjeka europskih metropola.
Poljski modni lanac LPP s više od 1300 trgovina diljem Europe ušao je na hrvatso tržište otvaranjem svojih pet brendova u zagrebačkoj Areni, dok je francuski trgovački lanac sportske opreme Decathlon ušao na hrvatsko tržište otvaranjem trgovine u zagrebačkom King Crossu.
INVESTICIJE
Početkom godine turski investitor Doguš grupa započela je u šibenskoj Mandalini kompleks na 24 tisuće kvadrata s hotelom na 9 tisuća kvadrata sa 69 soba i šetnicom na vrhu hotela. Radovi će biti gotovi uoči turističke sezone 2015. godine.
Na mjestu bivše tvornice braće Ševćik, na kružanju Grahorove i Ulice grada Mainza u Zagrebu, počela je gradnja nove stambeno-poslovne zgrade koja će imati 70 stanova na šest etaža i nekoliko poslovnih prostora u prizemlju. Dovršenje se očekuje do kraja svibnja 2015. godine.
Švicarski investitor TFI HOlding kupio je 490.000 kvadrata zemljišta u Zablaću pokraj Šibenika na kojem planira graditi dva hotela, hostele, dom za starije osobe, 100-tinjak vila i 15-ak stambenih zgrada, ambulante, vrtić, trgovački centar, crkvu, fakultet… Znači, cijeli novi grad za 2500 stanovnika. Vrijednost investicije je 1,5 milijardi eura, prvi radovi očekuju se u jesen 2015., a izvedbeni projekt naselja izrađuje projektant Nikola Bašić.
Dovršena je gradnja stambeno-poslovnog kompleksa VMD Kvart u zagrebačkoj Strojarskoj, koji se sastoji se od dvije stambene zgrade s ukupno 110 stanova te tri poslovne zgrade, od kojih je jedna najviša poslovna zgrada u Hrvatskoj – visoka je 96,15 metara i ima 25 etaža modernog uredskog prostora te terasu na samom vrhu s pogledom na metropolu.
Počela je gradnja 928 stanova iz projekta društveno poticane stanogradnje (POS): 519 u zagrebačkom Zapruđu, a 409 u Splitu (Kila 3 i Kila 4). Nedavno je započela i gradnja 73 stana u Zadru.
Završeni su radovi na obnovi 1060 poplavljenih kuća na području županjske Posavine. Broj obnovljenih kuća uključuje kuće koje su vlasnici obnavljali sami uz financijsku potporu države te kuće koje je obnavljala, odnosno gradila država.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....