PREDNOSTI I MANE

PROMJENA NAČINA NA KOJI ŽIVIMO Porast interesa za stanovanjem u kućama koje imaju dvorište ili vrt

 Markus Esser / Wienerberger AG
Tijekom mjera izolacije, mnogi su poželjeli da umjesto stana imaju kuće, i to one s vrtom. Iako su ranije bile manje popularne na tržištu nekretnina od stanova, kuće bi u budućnosti mogle doživjeti uzlet, s čime sa slažu neki arhitekti i psiholozi. Kao i stanovi, kuće, naravno, imaju svoje prednosti i mane.

- Pandemija je postala dio naše svakodnevice te mijenja način kako živimo. Kuća ili stan - odluku donosi svaki pojedinac ili obitelj ovisno o svojim životnim navikama i prilikama. Recentne cijene kvadrata stana idu u prilog gradnji kuća, pogotovo u manjim mjestima - kaže Martina Kapuđija Ljulj, arhitektica iz arhitektonskog ureda CIGLA.

Više mogućnosti

Prednost je kod kuća i potpuna kontrola izgleda zgrade tlocrtno, funkcionalno, estetski, dok se gotov stan može samo djelomično izmijeniti. No neki žele više platiti komfor “gotovog kvadrata”, gdje se netko drugi trebao zabaviti kupnjom parcele, projektnom dokumentacijom, ishođenjem dozvola... Kuća ima dodatne prednosti koje u ovakvo vrijeme dolaze u prvi plan, kao što su vrt i dvorište. One su i donekle izolirane.

Miran Kambic / Wienerberger AG

Sukladno tome, kaže arhitektica, ulazni prostor kuće ili stana trebao bi predstavljati skup prostorija - vjetrobran, zasebni WC, garderoba - gdje bi se osoba stupanjem u kuću presvukla, skinula obuću, raspakirala eventualne predmete koje je sa sobom donijela te tek nakon toga ušla u prostor koji dijele svi ukućani.

- Takvo što teško je organizirati u stanu, gdje je svaki kvadrat iskorišten do maksimuma, no novogradnje bi ih ubuduće trebale usvojiti za neke buduće pandemije. Obiteljske kuće u tom će slučaju postati poželjnije od stanova jer osim unutarnjeg, stanarima pružaju i vanjski prostor koji dijele samo ukućani, a imaju i mogućnost gradnje podruma, garaže, dok je u stambenoj zgradi sve iza ulaznih vrata stana - zajedničko - objašnjava Martina Kapuđija Ljulj.

Lukuzna vila koju su osmislili stručnjaci arhitektonskog ureda CIGLA

Slično je i kod smještaja na odmoru, oni koji to mogu, uglavnom će sada preferirati u odabiru kuću ili apartmane sa zasebnim ulazom. Roko Raspović, direktor prodaje u agenciji Croatia Luxury Rent, kaže kako, s obzirom na to da je potencijalnim gostima sigurnost i zdravlje preduvjet odlaska na odmor, primjećuje kako se mnogi od njih koji inače nisu tradicionalni gosti u kućama za odmor sve više raspituju o toj vrsti smještaja.

- Kuće za odmor i luksuzne vile pružaju svojim gostima puno veću privatnost jer se u pravilu radi o objektima na osami, ili objektima s velikim okućnicama, zbog čega gost može birati u kojoj će se mjeri izložiti vanjskom utjecaju, što kod većine apartmanskog smještaja nije slučaj - kaže Roko Raspović.

Razgovarali smo i sa psihologom Domagojem Lipošinovićem, stručnjakom za osobni razvoj i NLP trenerom, o tome kakva je razlika u odnosu kuća - stan, u doba pandemije.

Napuštanje grada

- Prostor u kojem živimo ima direktan utjecaj na našu podsvijest, i u velikoj mjeri utječe na naše emocije, unutarnja stanja i ponašanja. U vrijeme pandemije, kada sam i sam bio pogođen potresom, padom poslovne aktivnosti i socijalnom distancom, život u kući pružio mi je mogućnost da kroz cjelodnevni boravak na svježem zraku i rad u vrtu lakše prođem kroz taj izazovni period. Ne trebam niti spomenuti koliko je supruzi i meni značilo da naše trogodišnje dijete može cijele dane trčati, kopati i igrati se, a i posjeti obitelji i prijatelja bili su mogući ranije u usporedbi sa životom u stanu - rekao je on.

Young family with expecting mother sitting on garden bench in front of brick-lined façade
Wienerberger AG

Zabilježen je i bijeg mnogih iz gradova, za vrijeme korone.

- Kada smo suočeni s promjenom, na nju reagiramo nesvjesnom željom za povratkom kontrole nad našim životima, a to često inicijalno činimo bijegom od problema u sigurno okruženje. Ljudi su bijegom iz grada u doba pandemije i potresa odlučili “maknuti se” od neizvjesnosti i straha te provesti vrijeme u sigurnijem okruženju kako bi se ponovno “posložili”. Održavanje socijalne distance našem će živčanom sustavu biti lakše prihvatiti na vikendici u prirodi - rekao je Domagoj Lipošinović.

Sergio Serdarušić iz Eurovilla, agencije za nekretnine, kaže da je svakako u posljednje vrijeme porastao interes za kućama, ali i dalje nisu popularnije za život nego stanovi.

- Pandemija i karantena mnoge je potakla na razmišljanje da stan zamijene nekretninom koja nudi više sadržaja, kućom, ali puno češće stanom s vrtom ili velikom terasom - kaže.

Pritom je bitno kako je građena nekretnina, pa je iz tog razloga, dodaje S. Serdarušić, i kupnja kuća sporija jer se kupci koji žele kuću na kraju vrlo često odluče graditi novu, baš zato što često ne znaju koliko je dobra kvaliteta gradnje. A kada je riječ o gradnji, vrlo je važno da se odabere kvalitetan materijal za izgradnju. Među tim materijalima je svakako i Porotherm IZO Prof od Wienerbergera.

Najbolje je graditi po nZEB standardima

Već u idejnoj fazi projektiranja zgrade treba misliti na energiju

Idealna kuća je kuća prema energetskim standardima, odnosno nZEB (nearly zero-energy building) standarda. Već u idejnoj fazi projektiranja zgrade važno je misliti i na energiju koju će zgrada trošiti jednom kad se sagradi - dugačak je popis bitnih faktora koje čine zgradu nZEB standarda. Glina, osim što je zdrav, nezapaljiv i ekološki materijal, ima izvrsne karakteristike toplinske izolacije: zadržava postojeću temperaturu zimi i prirodno rashlađuje ljeti.

- Bilo kao materijal za građenje ili samo za oblogu unutarnjih ili vanjskih zidova, prvi je izbor pri gradnji obiteljskih kuća; ne čudi ni česti izbor zidnih obloga u interijeru od opeke, jer opeka daje dojam “doma”. Novost je gradnja opečenih zidova bez morta, odnosno spajanje sustavom pero-utor i ljepilom, što gradnju čini jednostavnijom i bržom te cjelokupni zid energetski učinkovitijim, a najnoviji iskorak je opeka s integriranom toplinskom izolacijom u vertikalnim šupljinama, koja štedi prostor, dodatno vrijeme za gradnju i ukupnu potrošnju energije jedne zgrade - kaže Martina Kapuđija Ljulj, arhitektica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. studeni 2024 16:51