Sunčano vrijeme kojeg sve više ima, mami nas da sve više vremena provodimo vani i bavimo se omiljenim aktivnostima na otvorenom. Jedna od njih svakako je i vrtlarenje. Budimo iskreni - svi bi mi željeli da možemo uzgajati svoju hranu, za koju smo onda sigurni da je zdrava i nešpricana, ali ponekad je problem što nemamo dovoljno prostora tj. zemlje da uzgojimo sve što želimo. I u količinama koje želimo.
Vlasnici malih parcela uvijek se bore: kako posaditi različito voće i povrće na malom komadu zemlje, s dobrim prinosom. Srećom, postoje razni trikovi koji omogućuju uštedu prostora za uzgoj povrća. Tako u jednoj bačvi možete uzgojiti onoliko krastavaca koliko na površini od 3 metra, uz puno manje angažmana, a plodove ćete zaštititi od raznih bolesti.
Još je jedan karakterističan moment - uzgoj takvih krastavaca pravi je užitak jer nema saginjanja pri branju, niti bilo kakvog drugog potrebnog rada.
Kako uzgajati krastavce u bačvi?
Postavite jednu ili više bačvi na svoju parcelu, na sunčanu stranu. Na dno bačve stavite organski otpad: lišće, travu, slamu, korijenje, kore od banana i drugog voća i povrća, grane ili korov. Također, koristite gnojivo. Napunite bačvu. U svibnju bačvu do kraja napuniti zemljom, debljine oko 10-15 cm.
POGLEDAJTE VIDEO!
Odmah zalijte i posadite sjeme krastavca. Bit će potrebno oko 9-10 sjemenki po bačvi. Posadite ih na razmak 12-15 cm. Radi uštede topline bačvu pokrijte najlonom, najbolje crnim, jer crnilo privlači sunčevu toplinu, prenosi uspesnazena.com. Ili koristite prazne plastične boce. Presadnice će rasti kao kvasac, ako im osigurate optimalnu mikroklimu uz pomoć male posude s vodom u sredini bačve koju ćete puniti vodom po potrebi. Sredinom lipnja kada je toplo vrijeme možete skinuti najlon. Krastavci će rasti i uvijati se oko bačve. Kako vjetar ne bi oštetio biljku, vreće s krastavcima možete vezati za bačvu tankom uzicom.
Njega krastavaca nije zahtjevna. Zalijevajte ih s 5-7 l vode jednom u 3-4 dana, ako nema kiše. Iz jedne bačve možete dobiti isti prinos kao iz tri reda u vrtu.
PROČITAJTE VIŠE Uz krastavac stavite predmet iz kuhinje i ostat će svjež čak 2 tjedna!
A za kraj, donosimo vam i malo o samoj sadnji i uzgoju krastavca i važnim stvarima koje morate znati prije.
Temperatura
Za razvoj na otvorenom potrebna je srednja dnevna temperatura veća od 15 °C, dok je optimalna 25-27 °C. Cvatnja započinje kod temperature 15-17 °C, a oprašivanje se najbolje obavlja na temperaturama 18-21 °C. Od dana zametanja plodova do berbe treba proći 30-40 dana. Brzina rasta pojedinih plodova ovisi o broju plodova na biljci. Vrijeme plodonošenja traje 1,5-2,5 mjeseca.
Voda
Za svoj rast i razvoj treba dosta vlage kako u tlu tako i u zraku. Relativna vlažnost zraka trebala bi biti 85-90 %, što je teško postići u vanjskim uvjetima. Najpovoljnija vlažnost tla je oko 70 % punoga kapaciteta tla za vodu tj. ukupno 90-150 l vode/m2 za dva mjeseca uzgoja. U početku su zalijevanja rjeđa i s manjim količinama vode, a poslije, naročito u vrijeme plodonošenja i berbi, krastavac traži zalijevanje svakih 4-5 dana, ovisno o vrsti tla i uzgoja.
Tlo
Za uzgoj krastavca najbolja su duboka, plodna i rastresita tla bogata organskim tvarima, neutralne ili slabo kisele reakcije (pH 5,5-6,5). Teška, hladna i jako kisela tla ne pogoduju kvalitetnom uzgoju ove kulture, piše Agroklub.
Sjetva i sadnja
Kao glavni usjev sije se krajem travnja, a kao postrni tijekom lipnja. Sije se na većim površinama s pomoću sijaćica, a na manjim ručno u redove ili kućice. U redove se sije na 80-100 cm razmaka red od reda i u redu 20-30 cm biljka od biljke.
Kornišoni se siju gušće, a količina sjemena ovisi od gustoće sjetve i iznosi 2-4 kg/ha. Ako se proizvodi rani krastavac, sjetva se obavlja u toplim plastenicima 30-40 dana prije sadnje na stalno mjesto.
Bolji način proizvodnje jest proizvodnja na crnoj polietilenskoj foliji. Tlo ispod folije znatno se brže zagrije, što omogućava brže nicanje i bolji razvoj biljaka. Folija sprečava rast korova, a oblikovani su plodovi čisti, jer se većina nalazi na foliji. Biljke nisu u izravnom dodiru s tlom pa su manje izložene infekciji bolestima koje se nalaze u tlu. Folija za uzgoj krastavaca na većim površinama postavlja se polagačem folije ili ručno. Istovremeno s polaganjem folija mogu se ispod folija postaviti i perforirane cijevi za kasnije navodnjavanje po sustavu kap po kap.
Za sjetvu na većim površinama koriste se pneumatske jednoredne sijačice koje u jednom prohodu buše rupe i siju po 3-4 sjemenke na podešeni razmak od 30 cm i na dubinu 2 cm. Za sjetvu 1 ha takvim načinom sjetve potrebno je 1,5-1,8 kg sjemena, čime se u berbi osigurava sklop od 4-6 biljaka/m2. Da bi se ubrzala proizvodnja, nakon sjetve čitava se površina može prekriti folijom od netkanih sintetskih materijala, a jednoj od njih komercijalni je naziv Agryl. To je paučinasta poluprozirna tanka folija propusna za svjetlo, zrak i vodu, iznimno dobrog toplinskog djelovanja. Folija je fizička prepreka za napad štetočina. Postavlja se odmah nakon sjetve, a ostaje na usjevu do početka cvatnje.
Najsigurniji način proizvodnje, kojim se ostvaruju najveći prinosi, uzgoj je na armaturi. Zbog bolje prozračnosti biljaka na armaturi, manji su problemi s bolestima, plodovi su čisti, a berba lakša. Za armaturu se koriste stupovi visoki 2 m, povezani žicom na koju se veže konopac ili se između stupaca razapne plastična mreža po kojoj se uspinje biljka, a ukopaju se tako da im je vrh 150-180 cm iznad tla. Na donjem dijelu stabljike potrebno je redovito zakidati zaperke. Uz redove je također poželjno postaviti cijevi za navodnjavanje te redovito, 2-3 puta tjedno navodnjavati. I u uzgoju na armaturi može se primijeniti polietilenska folija, a kad se biljke razviju, tlo se može pokriti slamom.
Komentari (0)
Komentiraj