Jedan od najvećih strahova prosječnog čovjeka je da će ga ‘stisnuti‘ kad se nalazi izvan doma te da će morati koristiti javni zahod. Kad bi u javnim zahodima postojale kamere, vjerojatno bismo pucali od smijeha dok bismo gledali na kakve su sve vratolomije ljudi spremni samo da izbjegnu direktni kontakt stražnjice s toaletnom daskom.
Ali, ima li taj strah uistinu osnove, možemo li se zaraziti sjedeći na dasci javnog toaleta? Iako je istina da su toaletne školjke predmeti na kojima se potencijalno nalaze razni mikroorganizmi, stvarna opasnost od zaraze određenim bolestima sjedenjem na školjci zapravo je manja nego što mnogi misle. Uostalom, pisali smo već o mjestima na kojima se nalazi puno više takvih mikroorganizama, poput kuhinjske spužvice ili mobitela, a od kojih nitko toliko ne zazire (a možda bi trebao).
Međutim, u specifičnim uvjetima i uz određene faktore rizika, moguće je ipak „pokupiti“ neke bolesti ili infekcije koje se prenose dodirom s kontaminiranom površinom ili kroz sitne ozljede na koži. Jedna od češćih zdravstvenih tegoba koje se povezuju s korištenjem toaleta, osobito u nehigijenskim uvjetima, su urinarne infekcije. Iako se one češće prenose nepravilnim brisanjem ili zbog bakterija koje se prirodno nalaze na koži, kontakt s kontaminiranom površinom može u određenim slučajevima doprinijeti razvoju infekcije. Žene su osobito osjetljive zbog kraće mokraćne cijevi, a sjedenje na školjci koja nije čista može povećati šanse da bakterije poput Escherichia coli uđu u mokraćni trakt.
Gljivične infekcije, poput onih uzrokovanih Candida albicans, također su moguće ako se koža dulje vrijeme nalazi u kontaktu s vlažnom, toplom i kontaminiranom površinom. Iako gljivice češće obitavaju na vlažnim podovima, kao što su oni u svlačionicama i tuševima, u rijetkim slučajevima mogu se prenijeti i s toaletne školjke ako je osoba izložena dovoljno dugo i ako ima mikrooštećenja kože.
Osim gljivičnih infekcija, određeni virusi koji se prenose kontaktom također mogu predstavljati opasnost. Među njima je humani papiloma virus (HPV), koji se najčešće prenosi spolnim putem, ali teoretski može opstati neko vrijeme i na površinama. Ipak, prijenos HPV-a preko toaletne školjke iznimno je rijedak, i većina stručnjaka se slaže da su šanse za takvu zarazu gotovo zanemarive. Isto vrijedi i za herpes simpleks virus tipa 1 ili 2 – moguće je zaraziti se ako kontaminirani sekret dođe u kontakt s oštećenom kožom, ali to je malo vjerojatno bez izravnog kontakta kože s inficiranom osobom.
U rijetkim slučajevima, kod osoba oslabljenog imuniteta, moguće je i da bakterije poput stafilokoka (npr. Staphylococcus aureus) izazovu kožne infekcije ako osoba sjedne na kontaminiranu školjku i ima otvorenu ranicu ili ogrebotinu. Osobe s dijabetesom, osobe koje uzimaju imunosupresivne lijekove ili one koje se oporavljaju od kirurških zahvata trebaju posebno paziti na higijenu u javnim toaletima.
Crvi, poput dječjih glista, često se spominju u kontekstu zaraza s toaletnih školjki, no prijenos je daleko vjerojatniji dodirom kontaminiranih ruku i potom unošenjem jajašaca u usta, nego sjedenjem na školjci. Djeca su posebno ranjiva na ovu vrstu infekcije jer često ne peru ruke pravilno nakon korištenja zahoda.
Unatoč svemu navedenom, važno je naglasiti da koža, osobito ona netaknuta, predstavlja vrlo učinkovit štit protiv većine mikroorganizama. Prava prijetnja obično nastaje samo ako postoji otvorena rana, ogrebotina, ili ako mikroorganizmi dođu u kontakt sa sluznicom. Ključ prevencije je pravilna higijena: pranje ruku nakon toaleta, korištenje toaletnog papira kao barijere prilikom sjedenja, izbjegavanje direktnog kontakta s površinama i ne zadržavanje na školjci dulje nego što je potrebno.
Dakle, iako je rizik od zaraze sjedenjem na toaletnoj školjci u stvarnosti vrlo nizak, osobito u privatnim i čistim prostorima, važno je zadržati zdrav razum i dobre higijenske navike. Većina bolesti koje se često spominju u ovom kontekstu zapravo se tako teže prenose, a svakodnevna pažnja i svijest o osobnoj higijeni najbolja su obrana protiv potencijalnih neugodnosti.
S druge strane, svatko od nas čuo je za neku osobu koja je tvrdila da je preko toaletne školjke ‘pokupila‘ spolno prenosivu bolest. Liječnici su tu prilično složni: spolno prenosive bolesti poput genitalnih bradavica, gonoreje ili herpesa mogu se prenijeti samo spolnim kontaktom. Konkretno, to znači da je odgovor vrlo jednostavan: ne možete se zaraziti spolno prenosivim bolestima sjedenjem na toaletnoj dasci javnog zahoda.
Pomaže li ako dasku prekrijete zaštitnim papirom za dasku ili sami posložite nekoliko komada toaletnog papira na dasku?
- Da, dovoljno je da brzinski prebrišete dasku, da je obložite toaletnim papirom ili da na nju položite zaštitni papir - za portal TheHealthy je rekao dr. Stuart Reynolds iz Medicinskog centra Sveučilišta Vandrebilt. S njim se u potpunosti ne slaže dr. David Coil, mikrobiolog i profesor na Sveučilištu California, koji tvrdi da je bolje ne raditi ništa što uključuje dodirivanje toaletne daske rukama.
Najveća opasnost kod javnih zahoda ne prijeti od sjedanja na toaletnu dasku, nego od - ispiranja zahoda. Naime, stručnjaci kažu da istraživanja sve više upućuju na to da je daleko najopasniji dio korištenja javnog zahoda - ali i svakod drugog toaleta - erupcija mikroorganizama koja se ispušta u zrak kad pustite vodu.
U istraživanju objavljenom 2020. godine znanstvenici su zaključili da između 40 i 60 posto virusa pronađenih u sadržaju zahodske školjke pri ispiranju bilo odbačeno u zrak iznad toaletne daske. Isto je istraživanje pokazalo da čestice virusa oslobođene procesom ispiranja zahodske školjke mogu odletjeti dalje od metra od zahodske školjke i zadržati se u zraku dulje od minute. Stoga je najbolje da prije puštanja vode prvo spustite poklopac toaletne školjke, pa nakon toga četkom dobro očistite ostatke i ponovno pustite vodu.
Komentari
0