KLIMA I VOĆARSTVO

Štete u voćnjacima od mraza podsjetile su još jednom da Hrvatska nije imuna na klimatske promjene

Vlada RH objavila je kako je 2020. za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda ukupno daje 9,2 milijuna kuna
Mraz u voćnjaku

Štete u voćnjacima diljem kontinentalne Hrvatske podsjetile su mnoge na sve vidljivije posljedice klimatskih promjena.

Voćari diljem Hrvatske i dalje pokušavaju spasiti urod voća od niskih temperatura i mraza koju su pogodile njihove nasade od 5. do 9. travnja, a Hrvatska voćarska zajednica pozvala je krajem tjedna sve voćare da prijave načelnicama općine svoje štete.

Administrativna procedura prijave elementarne nepogode u Hrvatskoj traje dalje dugo, a voćari se često žale da financijski rezultati ni izdaleka ne odgovaraju šteti koju su imali te na isplate treba čekati do kraja godine. ​Vlada RH za prošlu 2020. objavila je kako za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda ukupno daje 9,2 milijuna kuna za sve županije koje su imale štete od tuča, poplava, suša ili mraza i na koje su se prijavile stotine proizvođača voća

Kada se to prevede na voćnjak, na jednom hektaru se isplaćuje tek oko pet do deset posto štete od moguće dobiti. Ali, voćari su ipak relativno zadovoljni i s time. Ono što ih smeta, ističe Željko Ledinski, predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice, jest "nekorektan odnos osigurateljskih kuća". Osiguravajuće kuće su uvele previsoke premije , žale se voćari. Složile su ugovore tako da vrijede samo od 10. travnja, što znači da nema naknada jer je mraz pogodio nasade par dana prije toga ugovorenog roka.

Ledinski je rekao da voćari "traže promjenu Pravilnika o osiguranju te formiranje nacionalnog fonda za osiguranje nasada te da se subvencioniraju mjere za zaštitu od tuče, navodnjavanje i orošavanje nasada, koje jedino daju efekt zaštite nasada od mraza.

Ono što brojne poljoprivrednike zabrinjava danasje fleksibilnija zaštita od elementarnih nepogoda u Hrvatskoj . Gubici uroda povećavaju se što prati europske trendove.

U najvnoijem istraživanju o učincima klimatskih promjena u Europi objavljenom u časopisu Environmental Research Letters, znanstvenici su potvrdili da su se gubici uroda zbog toplotnih udara i suša u Europi utrostručili su se u zadnjih 50 godina.

Istraživanje se oslanjalo na podatke o poljoprivrednoj proizvodnji i ekstremnim vremenskim prilikama (suše, toplotni udari, poplave, valovi hladnoće) u Europskoj uniji između 1961. i 2018. Najznačajniji utjecaj imale su suše i toplotni udari koje su proizvodnju smanjile za 7,3 posto u razdoblju od 1991. do 2015., u odnosu na 2,2 posto u razdoblju od 1964. do 1990.

"Žitarice, osnovna kultura koja pokriva gotovo 65 posto obrađenih površina u Europskoj uniji i koju se najviše koristi za prehranu životinja, najteže su pogođene. Utvrdili smo da se svake godine obilježene sušnim razdobljem, gubici žitarica povećavaju za 3 posto”, rekla je Teresa Bras, s Prirodoslovno-tehničkog fakulteta Sveučilišta NOVA u Lisabonu. Istraživanje poziva da se razmisli o uzgoju kultura koje su prilagođene klimatskim promjenama.

Europski zeleni sporazum i Strategija od ''Polja do stola'' trebale bi bitne smjernice u preusmjeravanju poljoprivredne proizvodnje ka održivoj proizvodnji koja će biti otpornija na ekstremne klimatske nepogode. U Hrvatskoj je trenutno u postupku elektronskog savjetovanja Nacrt Strategije poljoprivrede RH do 2030. godine koja predviđa rast i razvoj poljoprivrednog sektora u cilju transformacije poljoprivrede u pokretača gospodarskog rasta Republike Hrvatske. Strategija za koju je Svjetska banka radila procjenu napravljena je prateći smjernice europskih poljoprivrednih strategija i financijskog plana Zajedničke poljoprivredne politike do 2027. godinu.

''Otpornost je sada izrazitija nego ikada, ekonomska i ekološka. Kada proizvođači trebaju odgovoriti na izvanredne okolnosti'', izjavila je Svetlana Edmeades, koordinatorica projekta Strateške transformacije poljoprivrede i ruralnog prostora (STARS) kojega su zajednički proveli Ministarstvo poljoprivrede i Svjetska banka na videokonferenciji održanoj u srijedu 8. travnja.

''Vizije hrvatske poljoprivrede si: proizvoditi veću količinu visoko hrane po konkretnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivi klimatskim uvjetima, doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima'', naveo je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak na konferenciji.

"Financirano u okviru programa Europske unije IMCAP"
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 17:44