Hrvatski europarlamentarci od Komisije traže fleksibilnost u dodjeli sredstava Banovini

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu ovoga su tjedna još jednom pokazali spremnost na suradnju mimo stranačkih linija, kada su na prvoj plenarnoj sjednici 2021. godine svojim kolegama predstavili Rezoluciju o ublažavanju posljedica potresa u Hrvatskoj, kao simbol jedinstva najmlađe članice EU u najtežim trenucima od Domovinskog rata.

U izradi nacrta rezolucije, čiji je začetnik Valter Flego, sudjelovali su svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu.

- Danas su svi zastupnici od ljevice do desnice ukazivali na važnost članstva u Europskoj uniji i na solidarnost na koju Hrvatska može računati - rekla je Dubravka Šuica, koja je u ime Europske komisije sudjelovala u raspravi.

Europarlamentarci ističu da su nedavni razorni potresi ostavili snažne socioekonomske i infrastrukturne posljedice koji će osim gospodarskih, imati i dugoročne psihološke posljedice na lokalno stanovništvo, a Europsku komisiju su pozvali da promptno osmisli brz i efikasan način raspodjele financijske pomoći, kako bi se osigurao što brži početak obnove.

- Želim zahvaliti hrvatskoj vojsci, policiji, GSS-u, vatrogascima, svim medicinskim djelatnicima, volonterima i nevladinim organizacijama na nesebičnosti koju su pokazali u najtežim trenucima za Hrvatsku od Domovinskog rata - poručio je zastupnik Tomislav Sokol, zahvalivši pritom i 'europskim prijateljima na brzoj pomoći'.

Osim što su zastupnici zahvalili institucijama EU, državama članicama te hrvatskoj vojsci i brojnim volonterima koji tjednima neumorno pružaju pomoć unesrećenim građanima Sisačko-moslavačke županije, istaknuli su i brojne sociodemografske izazove s kojima se ta regija već godinama bori.

- Obnovu je važno iskoristiti i kao priliku za izgradnju osnovne infrastrukture koja nije postojala prije ovog potresa, a ciljanim smo mjerama dužni stvoriti prilike kojima bi se spriječilo iseljavanje iz predugo zanemarenog kraja – poručio je zastupnik Tonino Picula iz redova S&D-a, dodavši da se obnova objekata mora izvršiti u skladu s najvišim postojećim sigurnosnim i seizmičkim standardima.

Sličnu je poruku poslala i njegova stranačka kolegica Biljana Borzan.

- Obnova je sada prioritet jer smo dužni pomoći građanima koji su ostali bez krova nad glavom. Za tu svrhu postoje brojne mogućnosti u sklopu europskih programa, a Komisija je u njih nedavno uvrstila i protupotresne mjere te modernizaciju stambenog fonda – izjavila je zastupnica Borzan u svom govoru.

- Da bi se život i ljudi vratili na Baniju, moraju imati od čega živjeti. Zato je potrebno da se aktivnostima oko obnove tog područja prednost dodijeli lokalnim tvrtkama. Međutim, pod svaku cijenu treba spriječiti da od obnove profitiraju politički podobni pojedinci. - zaključila je.

Zastupnica Željana Zovko Komisiju je pozvala da bude što fleksibilnija u dodijeli sredstava kako bi se unesrećenima na terenu omogućilo hitno povlačenje raspoloživih novaca.

- Kroz proračun EU Nove Generacije i nedavno predstavljenu inicijativu Bauhaus mogu biti uspostavljeni pilot projekti za sigurnu obnovu potresom pogođenih područja u Hrvatskoj – kazala je zastupnica Zovko.

Prilika za razvoj zapuštenog kraja

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu očekuju da se velika važnost prilikom obnove preda poticanju održive gospodarske revitalizacije i unaprijeđenje socioekonomskih standarda lokalnog stanovništva, koji se u mnogim aspektima nalaze na tamnoj strani službene statistike RH.

Prema posljednjem popisu stanovnika, u Sisačko-moslavačkoj županiji živi 172.437 stanovnika, čime se broj žitelja na tom području u samo jedno mirnodopsko desetljeće smanjio za čak 12.948 osobe. Gustoća naseljenosti od 38,59 stanovnika po kilometru kvadratnom, značajno je manji od prosjeka RH koji iznosi 75,80. Županija je iznad prosjeka Hrvatske samo po negativnim indikatorima, poput starosti stanovništva, indeksu depopulacije i stopi nezaposlenosti.

No, ono što se iz službene statistike također može razaznati jest kaskanje Banovine u odnosu na Sisačku Posavinu i Moslavinu.
Unatoč tome što se cijela županija suočava s natprosječnom stopom depopulacije, Banovina je čak trostruko slabije naseljena od ostatka tog područja. S 59 posto površine županije, na prostoru Banovine živi tek 35 posto stanovnika. Štoviše, na 100 stanovnika tog područja, dolazi tek 14,7 radnih mjesta, što je upola manje nego u ostatku županije koja ionako zaostaje za hrvatskim prosjekom. Stopa nezaposlenosti u Banovini iznad je 30 posto, dok u nekim općinama iznosi i više od 70 posto. Nedostatak radnih mjesta jedan je od glavnih uzroka siromaštva u toj jedinici lokalne samouprave, što je vidljivo i iz broja primatelja socijalne pomoći koji je gotovo dvostruko veći od hrvatskog prosjeka.

U tom bi kontekstu Europska komisija morala imati na umu kako su izazovi s kojima se ova županija već desetljećima bori izuzetno kompleksni, zbog čega bi Sisačko-moslavačkoj županiji trebala ponuditi puno kompleksniji model pomoći; onaj koji nadilazi obnovu građevina, te osim objekata nudi i demografsku revitalizaciju cijeloga kraja.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.