PEXELS
Pred ogledalom

Otkriveno koliko vremena svakoga dana trošimo na uljepšavanje

Među ženama najmanje vremena boljem izgledu posvećuju žene srednje dobi, a najviše one koje su tek postale punoljetne.

Među ženama najmanje vremena boljem izgledu posvećuju žene srednje dobi, a najviše one koje su tek postale punoljetne.

Ritualima uljepšavanja i njezi neki posvećuju sate, drugima se čini da su gotovi u pet minuta. Svatko od nas je različit, no nedvojbeno je da održavanje higijene, šminkanje, njega kože i kose, uljepšavanje i vježbanje traže dosta vremena. Koliko točno, pokazalo je novo međunarodno istraživanje provedeno u 93 zemlje.

Znanstvenici su prikupili podatke o tome kako vrijeme troši čak 93.158 osoba u dobi od 18 do 90 godina. Fokusirali su se pritom na higijenu, šminkanje i upotrebu kozmetičkih proizvoda, njegu kose, odijevanje, tjelovježbu i prehranu, tj. na sve aktivnosti čija je glavna svrha poboljšanje fizičkog izgleda, a ne nužno zdravlje.

Sati uređivanja

Rezultati, objavljeni u publikaciji Evolution and Human Behavior, pokazali su da na ljepotu trošimo gotovo šestinu dnevnog vremena. Žene prosječno na uređivanje troše gotovo četiri sata, a ni muškarci nisu daleko sa 3,6 sati. Podaci dokazuju da je potreba za ljepšim izgledom univerzalna te da nije nužno ženska domena.

Veća je razlika između različitih dobnih skupina nego između spolova, posebno među ženama. Žene srednje dobi, izgleda, na ljepotu troše najmanje vremena; primjerice, 18-godišnjakinje se dnevno uređuju 63 minute dulje od 44-godišnjakinja, dok se žene od 60 godina uređuju 30 minuta dulje nego žene od 44 godine.

image

Kad se sve zbroji, dnevno se dotjerujemo gotovo četiri sata

KABOOMPICS/PEXELS

Moć ekrana

Ne utječe na ovaj segment ponašanja samo dob; više će se oko privlačnosti truditi osobe višeg društveno-ekonomskog statusa, one koje nisu u ozbiljnoj vezi te one visokog ili – potpuno suprotno - niskog samopouzdanja. No, najjači utjecaj ipak imaju ekrani, odnosno vrijeme provedeno u gledanju televizije i, još više, vrijeme provedeno na društvenim mrežama.

"Većina se znanstvenika slaže da mediji često promoviraju nerealne fizičke ideale koji su, uz to, prosječnoj osobi nedostižni. Uspoređivanje s takvim retuširanim modelima može potaknuti negativne osjećaje i ponašanja, uključujući tjeskobu, simptome depresije, nezadovoljstvo izgledom i poremećaje prehrane", zaključili su autori studije.

Linker
24. studeni 2024 22:00