VEDRAN PETEH/CROPIX
Gloria panel o gorućoj temi

‘Dijete je najvažnije‘: Dok djeca čekaju bolju budućnost, socijalni radnici su pred pucanjem

Šokantna smrt djevojčice Nikoll te planovi da se olakša udomljavanje i posvajanje djece bila je tema panela ‘Dijete je najvažnije’.

Šokantna smrt djevojčice Nikoll te planovi da se olakša udomljavanje i posvajanje djece bila je tema panela ‘Dijete je najvažnije’.

Tragična sudbina dvogodišnje djevojčice Nikoll iz Nove Gradiške, koja je preminula od posljedica udaraca zadobivenih u vlastitoj obitelji, potresla je Hrvatsku, ali i otvorila brojna pitanja o funkcioniranju sustava socijalne skrbi i nužnim promjenama kako se ovakvi slučajevi ne bi ponavljali. Bio je to povod za organizaciju Glorijinog panela “Dijete je najvažnije”, na kojem su gosti bili Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Tatjana Štritof, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb, te Una Zečević Šeparović, odvjetnica i članica inicijative Spasi me. Razgovaralo se o tragediji u Novoj Gradišci, problemima i poboljšanju sustava socijalne skrbi te planovima da se olakša udomljavanje i posvajanje djece.



Panel je moderirala voditeljica Barbara Kolar, koja je odmah istaknula teške brojke: u Hrvatskoj čak sedam posto stanovnika - što znači više od 250.000 ljudi - koristi neki oblik socijalne pomoći, a pritom na jednog socijalnog radnika dolazi tri puta više slučajeva nego u razvijenim zemljama Europske unije.

image
Gloria osobno panel 'Zaštitimo najranjivije' održan je u Laubi.
VEDRAN PETEH/CROPIX

Prema riječima ministra Aladrovića, to bi se uskoro trebalo barem dijelom promijeniti zahvaljujući novom Akcijskom planu unapređenja sustava socijalne skrbi.

Čitajte i: Promjene - hitno! ‘Djecu se tjera na život i susrete s nasilnicima čak i kad ona to ne žele, kad su počinjena najteža djela!‘

- U ovom trenutku u sustavu imamo petstotinjak djelatnika manjka. Zato ćemo u naredna tri mjeseca u centrima za socijalnu skrb zaposliti oko 200 stručnjaka, a s vremenom ćemo ih dodatno popunjavati. To je ono što možemo napraviti prvo i u kratkom roku. Idući korak je osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalnu zaštitu, čiji je cilj unapređenje stručnog rada, osiguranje boljeg stručnog nadzora i administrativno rasterećenje centara za socijalnu skrb. Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi izdvojit ćemo obiteljske centre od centara za socijalnu skrb. Prvi će imati savjetodavnu ulogu i biti mjesto gdje se osnažuju roditeljske kompetencije, a drugi će obavljati kontrolu. Osnovat ćemo akademiju za edukaciju, kako bi se naši stručnjaci profesionalno usavršavali. Promjene su velike, ali moramo biti svjesni da nijedna reforma ne može u potpunosti ukloniti mogućnost da se dogodi slučaj poput ovog u Novoj Gradišci. No, dobro posložen sustav može tu mogućnost minimizirati - istaknuo je ministar Aladrović.

image
Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
VEDRAN PETEH/CROPIX

Tome bi trebalo pridonijeti i Povjerenstvo za predstavke i pritužbe, koje će se osnovati na prijedlog inicijative Spasi me. Ono će se sastojati od neovisnih stručnjaka i utvrđivat će je li došlo do propusta u postupanju nakon što su iscrpljene mogućnosti davanja redovnih pritužbi na rad centara za socijalnu skrb.

'U naredna tri mjeseca u centrima za socijalnu skrb zaposlit ćemo oko 200 stručnjaka. Povećanjem naknada i prava motivirat ćemo mlade obitelji da se uključe u sustav udomiteljstva', Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

- Mi smo uvjereni da ima mnogo manjkavosti u njihovom postupanju. Nije na meni da procjenjujem tko je kriv za slučaj male Nikoll, ali je činjenica da je to dijete istrgnuto iz dobre udomiteljske obitelji i vraćeno roditeljima, a posljedice su bile grozne. Smatram da imamo dobro napisane propise i protokole za ponašanje stručnjaka u centrima za socijalnu skrb, samo što ih se neki ne drže. Primjerice, žrtvama zlostavljanja mnogi ne savjetuju da uzmu odvjetnika, propituje se njihovo ponašanje umjesto ponašanje zlostavljača, a znam i za slučaj kad su ženi rekli da “dva šamara u deset godina nisu puno”. Zato je bitna odgovornost i nadzor - naglasila je Una Zečević Šeparović.

Čitajte i: Osobno iskustvo i viđenje slavnog reportera: ‘Zbog favoriziranja bioloških roditelja, mnoga djeca odrastaju bez šanse!‘

Različita mišljenja

S njezinim se riječima nije složila Tatjana Štritof, koja tvrdi da većina socijalnih radnika kvalitetno radi svoj posao u teškim uvjetima.

image
Tatjana Štritof, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb.
VEDRAN PETEH/CROPIX

- Potkapacitirani smo, previše vremena trošimo na administrativne poslove i imamo prevelik broj ovlasti. Mi nemamo čarobni štapić i ne možemo nečije nagomilane probleme riješiti preko noći. Zato pozdravljam ove promjene, pogotovo zapošljavanje novih stručnjaka, što će sigurno poboljšati naš rad i pomoći našim korisnicima - rekla je Štritof, objašnjavajući da njihov rad već nadzire resorno ministarstvo.

No, nalaz nadzora ministarstva i Komore socijalnih radnika u slučaju male Nikoll se razlikuje. Ministarstvo tvrdi da je bilo propusta u postupanju, a Komora tvrdi suprotno. Stoga će svi nalazi o ovom slučaju biti proslijeđeni Županijskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu, koje će procjenjivati postoje li elementi za pokretanje kaznenog postupka.

'Potkapacitirani smo, previše vremena trošimo na administraciju i imamo prevelik broj ovlasti. Mi nemamo čarobni štapić i ne možemo nečije nagomilane probleme riješiti preko noći. Zato pozdravljam ove promjene, koje će biti dobre i za naše djelatnike i korisnike sustava', Tatjana Štritof, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb

Na Glorijinom panelu sudjelovala je putem videa i Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Kao osoba koja se 40 godina bavi ovom problematikom, ona kaže:

- Kad se nešto dogodi, uvijek tražimo tko je kriv, što bismo promijenili, ali ja bih radije da se od atmosfere okrivljavanja i upiranja prstom u sustav okrenemo prema suradnji svih sustava koji su dužni štititi djecu, ubrzamo postupke i sankcioniramo one koji ne prijavljuju zlostavljanje. Problem nije u zakonu, nego u njegovoj primjeni - smatra Gordana Buljan Flander.

Čitajte i: ‘Objasnili su mi da se mama nije mogla brinuti za mene, podržali su me i kad sam tražila biološke roditelje‘

Svi sudionici našeg panela slažu se da treba poboljšati sustav udomljavanja i posvojenja.

- Želimo motivirati mlade obitelji da postanu udomitelji donošenjem novog Zakona o udomiteljstvu. Povećat ćemo naknadu za udomiteljstvo, a istovremeno raditi na izmjenama drugih zakona kojim bismo udomiteljima omogućili ostvarenje prava na rodiljni dopust, rodiljnu naknadu i doplatak za djecu. Naš plan je povećati broj udomitelja za deset posto - rekao je ministar Aladrović.

image
Una Zečević Šeparović, odvjetnica i članica inicijative Spasi me.
VEDRAN PETEH/CROPIX

Iznenađujući odgovor

Barbara Kolar je Tatjanu Štritof pitala zašto su postupci posvajanja tako spori, a njezin odgovor ju je iznenadio.

- Prošle godine je u Zagrebu posvojeno 18 djece i ja mislim da je to veliki uspjeh. Naime, da bi dijete bilo posvojeno, roditelji moraju dati pristanak ili biti lišeni roditeljske skrbi. Postupku lišavanja roditeljskih prava prethodi postupak oduzimanja prava na stanovanje s djetetom, koji po Obiteljskom zakonu može trajati dva puta po godinu dana. Tek nakon te dvije godine kreće jednogodišnji sudski postupak lišavanja roditeljske skrbi. Nakon toga se traži posvojitelj, a kad je dijete odabrano, sam proces posvojenja traje mjesec dana - objasnila je Tatjana Štritof.

'Socijalni radnici žrtvama zlostavljanja često ne savjetuju da uzmu odvjetnika, a znam i slučaj kad su ženi rekli da ‘dva šamara u deset godina nisu puno’. Mi iz inicijative Spasi me glas smo tih žrtava', Una Zečević Šeparović, odvjetnica i članica inicijative Spasi me.

Iz toga proizlazi da dijete, ako roditelj ne želi dati pristanak za posvajanje u startu, minimalno tri godine treba čekati na posvojenje. Una Zečević Šeparović smatra da to nije dobra praksa.

Čitajte i: Dirljiva priča Marte Divjak: ‘Moja prva sjećanja su moji roditelji. Sretna sam što sam uspjela postati nečije dijete‘

- Odmah nakon oduzimanja djeteta, u slučajevima kad je jasno da se roditeljske kompetencije neće popraviti, treba dati dijete na posvojenje - uvjerena je Una Zečević Šeparović.

image
Barbara Kolar, moderatorica panela.
VEDRAN PETEH/CROPIX

'U Hrvatskoj više od 250.000 ljudi koristi neki oblik socijalne pomoći, a pritom na jednog socijalnog radnika dolazi tri puta više slučajeva nego u razvijenim zemljama Europske unije', Barbara Kolar, moderatorica panela.

Na Glorijinom panelu sudjelovala je putem videa i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, koja također smatra da bi se postupci posvojenja trebali ubrzati.

- Predugo vođenje postupka za posvojenje nije u interesu djeteta. U njegovom je interesu da sud ne daje unedogled priliku biološkim roditeljima da postanu bolji roditelji jer se tako djetetu onemogućuje normalno odrastanje - smatra Helenca Pirnat Dragičević.

Linker
24. studeni 2024 09:24