AZIJSKE BURZE U PADU VEĆ PETI DAN ZAREDOM Ulagači i dalje strahuju od mogućih trgovinskih ratova ako SAD uvede carine

Na azijskim su burzama cijene dionica pale i u ponedjeljak, peti dan zaredom, zbog strahovanja ulagača od mogućih trgovinskih ratova ako SAD uvede carine na uvoz čelika i aluminija, dok je euro ojačao jer je u Njemačkoj otvoren put za novu veliku koaliciju.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu 0,8 posto, nakon što je prošloga tjedna izgubio više od 2 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros oslabio 0,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu skliznule između 0,5 i 1,2 posto. U Šangaju su, pak, blago porasle, za 0,2 posto.

Na početku današnjeg trgovanja činilo se da bi se tržišta mogla smiriti, nakon što je u petak na Wall Streetu S&P 500 indeks blago porastao jer su tamošnji ulagači špekulirali da najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina na čelik i aluminij predstavlja samo prijetnju kako bi partnere u svijetu privolio da sjednu za pregovarački stol i dogovore načine kako bi SAD mogao smanjiti veliki trgovinski deficit.

No, terminski S&P 500 indeks jutros je u minusu, što znači da se i u ponedjeljak na Wall Streetu može očekivati nesigurno trgovanja.

"Premda su u petak ponešto porasli, glavni američki indeksi zabilježili su prošloga tjedna najveći tjedni pad od početka veljače. Ulagači su zabrinuti zbog niza razloga, od izgleda za globalni rast, preko mogućnosti trgovinskih ratova, do neizvjesnosti u vezi talijanskih parlamentarnih izbora", kaže James McGlew, direktor u tvrtki Argonaut.

Samo su u Šangaju cijene dionica jutros blago porasle, nakon što je kineski premijer Li Keqiang poručio da u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od oko 6,5 posto.

Na ostalim tržištima vlada nesigurnost dok se čeka razvoj situacije u vezi Trumpovih najava o carinama.

"Preko vikenda se nije dogodilo ništa što bi umanjilo zabrinutosti ulagača u vezi trgovinskih ratova ili protumjera drugih država. Zbog toga su ulagači oprezni", kaže Ray Attrill, strateg u National Australia Bank.

Podršku tržištima donekle pruža rast cijena nafte, nakon što su prošloga tjedna potonule više od 3,5 posto. Jutros je cijena barela na američkom tržištu ojačala 40 centi, na 61,65 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 42 centa, na 64,80 dolara.

A na valutnim je tržištima dolar prema japanskoj valuti oslabio četvrti dan zaredom, što je, među ostalim, posljedica nesigurnosti na burzama, pa ulagači za svoj kapital traže sigurnija utočišta, kao što su japanska i švicarska valuta.

Tako je tečaj dolara skliznuo na 105,50 jena, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 105,75 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla s 1,2315 dolara, koliko je iznosila u petak, na 1,2330 dolara.

Podršku euru pružila je vijest da su članovi Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) u nedjelju podržali ulazak svoje stranke u koaliciju s Demokršćanskom Unijom CDU/CSU Angele Merkel, čime je otvoren put za stvaranje nove velike koalicije na čelu s Merkel.

S druge strane, značajniji uspon eura sprječava neizvjesnost u vezi parlamentarnih izbora u Italiji na kojima je u nedjelju, prema izlaznim anketama, najviše glasova osvojila koalicija desnog centra predvođena strankom Forza Italia Silvija Berlusconija, no nijedna stranka niti koalicija nije osvojila apsolutnu većinu.

Zbog slabljenja prema jenu i euru, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros malo ispod 89,94 bodova, razine na kojoj je u petak završio trgovanje.