BANKARI KOJI SU SUDJELOVALI U ROLL UP MODELU FINANCIRANJA AGROKORA 'Ne bismo sudjelovali da model nije legalan'

Predstavnici dviju banaka koje su sudjelovale u financiranju Agorkora po tzv. roll up modelu, Erste & Steiermaerkische i Zagrebačke banke, izjavili su u utorak kako u tom kreditu ne bi sudjelovali da provedene pravne analize nisu prethodno pokazale da se radi o legalnom modelu.

"Svaka banka ima svoju politiku, svaka banka procjenjuje pravnu situaciju i pravni rizik i sigurno su banke koje su sudionice tog roll-up modela radile svoju pravnu analizu, due dilligence i vanjsku procjenu preko međunarodnih odvjetničkih društava. Te (banke) koje su sudjelovale u tom modelu, a mi jesmo jedna od tih banaka, možete biti sigurni da su napravile svoju pravnu analizu o tome da se tu radi o apsolutno legalnom modelu, inače ne bi sudjelovale", rekao je predsjednik Uprave Erste & Steiermaerkische banke Christoph Schoefboeck nakon potpisivanja Sporazuma o financiranju za provedbu financijskog instrumenta "ESIF Krediti za rast i razvoj".

Kazao je i da je "sto posto siguran" u korektnost rada njihovog društva u poslovanju s Agrokorom i dobavljačima putem mjenica.

Schoefboeck je time odgovorio na upit da komentira prigovore ruske Sberbanke na kredit koji je Agorkoru odobren početkom lipnja ove godine po tzv. roll up modelu. Riječ je o kreditu od 480 milijuna eura, u kojem je sudjelovalo 20-ak hrvatskih, američkih i europskih banaka i financijskih institucija, među kojima su, primjerice, ruska VTB banka, američki Knighthead Capital Management te JP Morgan i Goldman Sachs, ali i hrvatske Zagrebačka, Erste i Raiffeisen banka. Po odobravanju tog kredita Sberbank je od zagrebačkog Trgovačkog suda zatražio zabranu sklapanja ugovora o financiranju po roll-up modelu.

Član Uprave Zagrebačke banke Marko Remenar također je istaknuo da je ta banka "napravila cijeli niz analiza i svega što se tiče cijeloga pravnog okvira unutar kojeg se moglo sudjelovati, i sigurno da smo procijenili da je on korektan i da stoji jer inače ne bi participirali".

Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, naglašavajući da ta banka nije sudjelovala u tom financiranju, kazao je da je elaboracija tog problema "vrlo kompleksna upravo zato što taj institut hrvatsko obvezno pravo nije poznavalo, pa se stvara jedan hibrid".

"Svatko brani svoju poziciju, tako i banke koje su to financiranje osporavale", komentirao je Prka.