Cijene stanova će pasti još 15%

ZAGREB - Cijene stanova morat će pasti za 10 do 15 posto jer Vladina mjera kojom bi se kupcima stanova posudilo 200 eura po kvadratu građanima nije u interesu. To tvrdi znanstvenica Maruška Vizek sa Ekonomskog instituta, as njom su se složili i neki stručnjaci za poslovanje nekretninama.

Vlada je, podsjetimo, do kraja ove godine odlučila potrošiti 100 milijuna kuna da potakne prodaju stanova, odnosno sudjelovati sa 100 do 300 eura po kvadratu. Budući da se prvih 30-ak milijuna kuna već nalazi na računu HBOR-a, može se zaključiti da se dogovor o subvencioniranoj prodaji stanova krojio paralelno s interventnim fondovima te da su banke imale glavnu riječ u njihovu stvaranju.

Bez velikog efekta

- Moja istraživanja pokazuju da to građanima nije u interesu. Vladina mjera je subvencija ili poticaj za građevinare, ali za građane ona predstavlja kredit zbog kojeg će država staviti na kupljenu nekretninu založno pravo drugog reda. Ni za građevinare neće biti nekog efekta jer sa 100 milijuna kuna, koliko država misli ove godine izdvojiti, može se potaknuti prodaja možda najviše 1000 stanova, a na tržištu ih je 10.000 neprodanih. Pitanje je stoga što će se dogoditi s preostalih 9000 neprodanih stanova i što će napraviti investitori i građevinari bez licence čiji novosagrađeni stanovi neće moći dobiti poticaj. Logično je da će oni biti prisiljeni spustiti cijene da bi mogli konkurirati građevinarima s licencom - poručila je Vizek.

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama tvrdi, pak, da će neke nekretnine poskupjeti, a nekima cijena možda pasti i 20 posto. No, slaže se da ove Vladine poticajne mjere neće imati bitan učinak.

Bitna je samo kvaliteta

- Apsolutno sam siguran da cijena kvalitetnih stanova, a to ovisi o kvaliteti gradnje, lokaciji, okolnim sadržajima, neće padati. Možda će čak i porasti. S druge strane, nekim će stanovima cijene padati možda i 20 posto. Hoću reći da se ne mogu donositi općeniti zaključci, iako se u nekim stvarima slažem s kolegicom Vizek. Međutim, nemože ona donositi zaključke za tržište u cjelosti. Svaki stan ima svoju cijenu, i svoga kupca. Važno je da se ljudi sada uključe u tržište, kupuju stanove, jer je neki nekretninama cijena već prestala padati. Možda će nekima i porasti, pa će kupci tih nekretnina izgubiti svoju šansu - tvrdi Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama.

Jedini koji imaju korist od ove Vladine mjere, tvrdi sve veći ekonomista, građevinara i agenata za prodaju nekretnina, su banke. Dobit će nove klijente koji će podizati stambene kredite te će im dio građevinara vratiti dugove koje sad reprogramiraju.

- No za banke je rast reprogramiranih kredita vrlo opasan jer reprogramirani kredit vrlo lako može postati loš kredit, a čim se on proglasi lošim, banka za njega mora izdvojiti rezerve, što joj umanjuje dobit - upozorava.

Socijalni stanovi

Od stručnjaka je stigla ideja da država otplaćuje kredit građanima koji privremeno ostanu bez posla. Vizek tvrdi da se time opet želi umjetno zadržati potražnja. Bilo bi mnogo bolje, kaže, da se država primi izgradnje socijalnih stanova i poticane stanogradnje, jer postoji cijeli jedan segment ljudi koji sa svojim dohocima ne mogu dignuti kredite.

Osim toga, Vizek bi uvela bih modificiranu stopu poreza na nekretnine. - Za razliku od Austrije i Njemačke, u Hrvatskoj je kamatna stopa viša dva-tri postotna boda. Uz više kamatne stope, stambeni krediti u Hrvatskoj imaju i valutnu klauzulu koja također predstavlja rizik. Druga stvar je što Hrvatska ima specifičan geografski položaj, zbog kojeg postoji lokacijska premija, osobito na Jadranu. Kad uzmemo sve to u obzir, teško da će cijena kvadrata u Hrvatskoj u prosjeku iznositi tisuću eura. Moja je procjena je da će cijene u dogledno vrijeme pasti za 10 do 15 posto. Znači sa sadašnjih 1.900 eura, što je prosjek u Zagrebu, na 1.500 -1.600 eura - objašnjava Maruška Vizek.