DOBIO PRESUDU

ČUDO SE DOGODILO Splićanin Ante Dadić je prvi Hrvat koji je pobijedio bankare!

'Čelnici PBZ-a potpuno ignoriraju Sud časti pri HGK koji je stvarno časno odradio svoju ulogu'
 Slobodna Dalmacija

Meni je Privredna banka Zagreb (PBZ) na osnovi povećanih kamata nemoralno uzela 3507,87 švicarskih franaka (CHF), odnosno oko 22 tisuće kuna. Zna li se da u cijeloj Hrvatskoj ima više od 300.000 korisnika kredita s promjenljivom kamatnom stopom, bez obzira računaju li se u eurima ili francima, jasno je da su građani u protekle četiri godine oštećeni za šest-sedam milijarda kuna.

Očito je da čelnici banaka, isti ljudi koji su bili kadri nemoralno uzeti više milijarda kuna, neće sada prizivom savjesti te iste milijarde dobrovoljno vratiti. PBZ je u medijima izvijestio da je samo za prvih devet mjeseci 2010. ostvario razliku u kamatama od 1,64 milijarde, a za prvih devet mjeseci ove godine čak 1,7 milijarda kuna, očito od nemoralno povećanih kamata. Takvi rezultati poslovanja vlasniku su podloga da upravi PBZ-a isplaćuje milijunske bonuse!

Kazuje to Slobodnoj Dalmaciji Splićanin Ante Dadić koji je Sudu časti Hrvatske gospodarske komore (HGK) prijavio Privrednu banku Zagreb zbog povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja) jer je proizvoljno povećavala ugovorenu kamatnu stopu na stambeni kredit, a Sud časti je presudio: PBZ je odgovoran i izriče mu se javna opomena uz objavljivanje na sjednici Skupštine HGK.

Prvostupanjska presuda donesena proljetos potvrđena je u drugostupanjskom postupku, nakon razmatranja žalbe banke, i time je Dadić izvojevao prvu presudu u Hrvatskoj koja upozorava bankare na promjenu ponašanja. Jer, nije samo PBZ povećavao kamatne stope na kredite, već to čine i činile su i druge banke.

- Čelnici PBZ-a potpuno ignoriraju Sud časti pri HGK koji je stvarno časno odradio svoju ulogu i u roku od 15 mjeseci od dana podnošenja prijedloga donio pravomoćnu presudu – ističe Dadić koji će, uz moralnu satisfakciju, sada redovnim sudom tražiti svoj novac jer u PBZ-u nisu prihvatili njegov prijedlog za priznanje više naplaćenog iznosa.

Diplomirani ekonomist Ante Dadić, dugogodišnji klijent PBZ-a, uzeo je u jesen 2005. godine stambeni kredit od 92.700 CHF na rok od 13 godina s promjenljivom kamatnom stopom od 4,6 posto.

Počevši od 1. kolovoza 2007., nakon što je otplatio 22 mjesečne rate s početnom kamatnom stopom, banka je u šest navrata mijenjala kamatnu stopu, pa je ona narasla i na 6,45 posto.

Dadić je u prijavi Sudu časti naveo da se radi o 40-postotnom povećanju kamata, anuitet je porastao sa 790 na 866 CHF, a ukupna kamata s ugovorenih 30.000 CHF na 40.000 CHF do kraja otplate 2018. godine.

- S obzirom na rast tečaja CHF prema kuni, kumulativno povećanje rate kredita je i preko 50 posto. U početnoj rati kredita od 3500 polovica su bile kamate, a u ratama od 5 tisuća i više, kamate čine dvije trećine – kazuje nam Dadić, kojemu je danas rata za kredit 840 CHF, a kamatna stopa 5,60 posto.

Možda i pod utjecajem njegove borbe za potrošačka prava, banka je smanjila u tri navrata kamatnu stopu - 1. studenoga 2010. na 6,10 posto, 1. svibnja ove godine na 5,85 posto i 1. kolovoza na 5,60 posto.

- Nužno je da ovaj problem jednostranog i proizvoljnog povećavanja kamatnih stopa od banaka zakonskim putem riješe nova Vlada i Sabor, te novi guverner Hrvatske narodne banke. Bolje to nego da sudovi budu zagušeni stotinama tisuća tužbi građana - klijenata banaka, a onda će nam i poglavlje 35 o pravosuđu iz Ugovora s EU-om doći u pitanje – ističe Dadić, koji se već obraćao i Vladi premijerke Jadranke Kosor i Željku Rohatinskom, guverneru HNB-a.

Iz Ureda predsjednice Vlade i Ministarstva financija odgovorili su mu da će se o njegovim prijedlozima i zapažanjima odnositi s dužnim poštovanjem. Odgovor iz HNB-a je, veli, bio podcjenjivački premda je guverner HNB-a mogao bankama naložiti moralno i normalno poslovanje.

- Iako je bivša predsjednica Vlade shvatila problem i u kolovozu 2011. naredila čelnicima banaka da sami svedu rate kredita građanima na visinu početnih rata, pokazalo se da su čelnici banaka država u državi i stvoreni su balon-krediti kao još jedna omča klijentima – ističe naš sugovornik.

A mogli su, veli Dadić, kombinacijom mjera iz Mađarske (da građani plaćaju svoje kredite u CHF po 30 posto nižem tečaju) i Srbije (gdje je bankama zakonom zabranjeno naknadno povećavati kamatne stope na kredite), ispraviti nepravdu i omogućiti građanima da ne plaćaju 4-5 rata kredita koje su ionako već platili zbog rasta kamata, te da nakon toga rate plaćaju u početnim, ugovorenim iznosima, piše Slobodna Dalmacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 09:52