Debeljak traži od države da smanji cijenu za koncesiju

Vlasnik DIV-a Tomislav Debeljak jučer je potpisom ugovora o kupnji Brodosplita postao vlasnik splitskog brodogradilišta. U roku od 30 dana državi će uplatiti 3,7 milijuna kuna, do kraja ove godine, prema planu restrukturiranja, u Brodosplit treba uložiti 125 milijuna kuna, a ukupno ulaganje do kraja veljače 2018. mora dosegnuti 2,4 milijarde kuna.

Novi je vlasnik Brodosplita kompanija DIV Brodogradnja, koja će Brodosplit dokapitalizirati sa 50 milijuna kuna do svibnja 2015. godine, pri čemu prvih 20 milijuna kuna za dokapitalizaciju treba uplatiti u roku od 90 dana.

Tijekom ove godine država će Brodosplitu isplatiti 480 milijuna kuna, a kada se uračunaju državne potpore isplaćene lani te potpore do kraja preustroja, država u poslovni oporavak Brodosplita ulaže 1,5 milijardi kuna.

Promjena modela

Debeljak je nakon potpisivanja ugovora rekao da su mu najavljene narudžbe za 40 brodova koji bi se mogli graditi u Brodosplitu, no da ništa detaljnije ne može otkriti.

Istaknuo je kako od države traži da promijeni aktualni model naplate koncesijske naknade Brodosplitu s obzirom na to da je država vlasnik zemljišta na kojem Brodosplit posluje.

- Tražim da se koncesijska naknada plaća 0,80 eura po kvadratu, odnosno da se njezino plaćanje uskladi s odredbama u Europskoj Uniji - rekao je Debeljak, koji je prema postojećim zakonima za koncesiju obvezan plaćati 1 posto od prihoda koji Brodosplit ostvari.

Debeljak je izjavio da je vrijednost svakog od brodova čije je narudžbe najavio 30 do 40 milijuna eura, što znači da bi, ostvari li 40 milijuna eura prihoda prodajući jedan brod, državi za koncesiju trebao platiti 400 tisuća eura, a proda li deset brodova vrijednih po 40 milijuna eura sagrađenih u Brodosplitu, državi će morati uplatiti 4 milijuna eura za koncesijsku naknadu.

Uskoro i Brodotrogir

Ministar Vrdoljak, koji je s Debeljakom potpisao ugovor, nije odgovorio na pitanje hoće li država promijeniti način naplate koncesijske naknade, rekao je samo da će država učiniti sve da pomogne Brodosplitu.

Ne promijeni li se način naplate koncesije, Debeljak planira ugovaranje, pa i prodaju brodova prenijeti na tvrtku koja nije nositelj koncesije, pa će i koncesijska naknada državi biti manja jer će se izračunavati samo kao postotak od prihoda ostvarenih radom na gradnji brodova, a u nju neće, kao sada, ulaziti ukupna prodajna cijena broda, koja uključuje i svu opremu.

Nakon jučer dovršene privatizacije Brodosplita tijekom ožujka očekuje se dovršetak privatizacije Brodotrogira, koji Vlada prodaje tvrtki Kermas Energija Danka Končara.

Tvrtku vodi i planira preuzeti brodograđevni biznis njegov sin Nenad Končar, koji je razgovoru za hrvatsko izdanje časopisa Forbes rekao da su se obvezali u Brodotrogir uložiti 185 milijuna eura.

- Brodogradnja i metaloprerađivačka industrija nigdje u svijetu danas nisu profitabilni i učiniti ih profitabilnima jako je težak posao. Nužno je i presudno da brodovi budu energetski učinkoviti i da štede gorivo jer na njega otpada 60 do 70 posto cijene vozarina - rekao je Nenad Končar za Forbes.

Dok čeka da Europska komisija odobri plan restrukturiranja, Končar najavljuje gradnju dvaju brodova za prijevoz kemikalija u Brodotrogiru te pokretanje proizvodnje hidroturbina.

U zadnji čas prije 1. srpnja, kad Hrvatska ulazi u Europsku Uniju, očekuje se i privatizacija riječkog 3. maja. Njega bi trebao kupiti pulski Uljanik.

Dogovor s Unijom

Uljanikova obvezujuća ponuda dostavljena je još 8. veljače, a očekuje se da bi se Europska Unija o njoj trebala očitovati tijekom ovog mjeseca.

Bude li prihvaćena, ugovor bi se mogao potpisati 3. svibnja, na dan brodogradilišta, nadaju se u Rijeci.

Uljanik je ponudio da će dionice 3. maja kupiti za jednu kunu te da će dati 75 milijuna kuna jamstava za ispunjenje plana restrukturiranja unutar kojeg bi Uljanikova ulaganja trebala biti 800 milijuna kuna, no konačni iznos tek će se utvrditi pregovorima s Europskom komisijom.

- Plan nam je u razdoblju od pet godina postići da 3. maj posluje pozitivno, pa ćemo proizvodnju usmjeriti u tom pravcu - kaže predsjednik Uprave Uljanika Antun Brajković.

Iako to nije službeno potvrđeno, procjenjuje se da bi uslijed preustroja bez posla u 3. maju do kraja godine trebalo ostati 400-tinjak od oko 1800 radnika.

O sudbini 3. maja trenutačno se pregovara s Europskom komisijom, s kojom se usuglašavaju detalji o količini dopuštene proizvodnje, što je Uniji i najvažnije, a tek treba dogovoriti i kako će se zbrinuti višak radnika.