KRUŽNA EKONOMIJA

Europski parlament traži da se do 2030. reciklira čak 70 posto otpada, Hrvatska toliko zaostaje da je pitanje može li se i približiti tom cilju

 Arhiva / HANZA MEDIA

Eurozastupnici su u utorak usvojili nacrt zakona u kojem se traži da se udio otpada koji se reciklira poraste na 70% do 2030. godine, s današnjih 44%. Zastupnici također žele da se ograniči udio odlaganja, koji ima negativan utjecaj na okoliš na 5%, te da se za 50% smanji bacanje hrane do 2030. godine.

Prema statistikama za 2014. godinu 44% komunalnog otpada u EU se reciklira ili kompostira. U 2004. godini brojke su iznosile 31%., a do 2020. godine države članice trebale bi reciklirati ili kompostirati više od 50% otpada, stoji u priopćenju Europskog parlamenta.

„Paket o otpadu postavlja ambiciozan plan za povećanje stope recikliranog otpada na razini cijele EU“, ocijenila je zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić. Dodala je kako se u Hrvatskoj čak 80% otpada odlaže pod zemljom, što je najštetnije za okoliš i zdravlje ljudi, te je neophodno uvesti novi pristup, otpad tretirati kao resurs.

S obzirom na takvo stanje, postavlja se pitanje može li se Hrvatska do 2030. približiti cilju koji ističe EP. Ona spada u neslavnu skupinu zemalja - a to su Cipar, Grčka, Latvija i Malta - koje još uvijek odlažu više od tri četvrtine komunalnog otpada. S druge strane, od 2014. godine Austrija, Belgija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska praktički više nemaju komunalni otpad na deponiju.

Što je još predviđeno u paketu otpadu Europskog parlamenta?

Procjenjuje se da se u EU baca oko 89 milijuna tona hrane, odnosno 180 kilograma po stanovniku godišnje. Zastupnici traže da se bacanje hrane smanji za 30% do 2025. i za 50% do 2030. godine, u odnosu na 2014. Slično predlažu i za bacanje otpada u more.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 19:53