HRVATSKI STRUČNJACI ZA SATELITE DOBILI VELIKI EUROPSKI GRANT Kako se FER-ova spin off tvrtka pretvorila u ozbiljan globalni biznis

Ima ih 38 u Zagrebu i još osam u uredu u Luksemburgu. Inženjeri su s pogledom u nebo. Zapravo, vrlo brzim pogledom u nebo jer su razvili superbrzi softver za primanje i obradu podataka sa satelita koji snimaju Zemlju, a pritom su i vodeći pružatelj složenih softverskih rješenja za globalnu satelitsku i svemirsku industriju. Oni su Amphinicy Technologies.

Razgovarali smo s osnivačem i direktorom kompanije Tonijem Jelavićem jer je tim koji vodi upravo dobio 1,3 milijuna eura iz europskog programa za istraživanje i razvoj Obzor 2020 za razvoj inovativnog projekta, uređaja preko kojeg će se velikim brzinama primati i očitavati satelitske slike i podaci o Zemlji. Na tome su radili cijele prošle godine i prolazili kroz niz evaluacija u teškoj konkurenciji na razini EU.

Amphinicy Technologies nastao je 1999. godine kao spin off tvrtka sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, a i sam Jelavić je, naravno, završio FER. Prije poduzetničkih voda niz je godina radio kao konzultant za američke informatičke korporacije. Od njih je, kaže, puno naučio, ali u vođenju kompanije i životu je ipak usvojio drukčiji, više skandinavski pristup, te kompaniju nije razvijao agresivno ni uz pomoć investitora, nego više u suglasju sa samim sobom i zaposlenicima. On je i danas jedini vlasnik.

U početku nisu radili na softverskim rješenjima za satelite, nego na različitim inženjerskim projektima, te su tako, postupno našli tu svoju nišu. Glavni ured Amphinicy Technologies je u Zagrebu - u zgradi poznatoj kao Palača Medaković, koju mnogi smatraju jednom od najljepših na Zrinjevcu i zaštićeno je kulturno dobro - a od 2012. godine imaju ga i u Luxembourgu, gradu koji je središte svjetske satelitske industrije. Kako su se smjestili tamo u srcu stare Europe, ne znamo, ali u mirnim zagrebačkim uredima na dva kata palače u sklopu elegantne Lenuzzijeve potkove imate dojam da ste na nekom svevremenskom satelitu, daleko, daleko od Hrvatske.

Dosta truda i vremena trebalo je uložiti da dođete do novca iz europskog programa Obzor 2020. I konkurencija je bila velika, prošlo je manje od pet posto prijavljenih.

- Da, zaista nije bilo lako, ali za nas je u pitanju više od samog novca. Mi bismo ionako radili projekt Blink, i bez europskog financijskog poticaja, samo možda sporije i slabijim intenzitetom, ali prolaz na tom natječaju nam je važan jer je potvrda da smo u igri s najboljima u Europi, u ligi šampiona, te da nam je ideja dovoljno dobra da bi mogla uspjeti. Na natječaj se prijavilo čak 1200 različitih inovativnih tvrtki iz cijele Europske unije, samo 120 ih je dobilo poziv da dođu pred stručnu komisiju u Bruxelles održati kratku prezentaciju (sales pitch). Na kraju za 57 projekata su odobrena sredstva, i mi smo među njima. To je objavljeno početkom ožujka, a ugovor tek moramo potpisati. Nakon niza evaluacija koje smo prošli, ta prezentacija trajala je samo deset minuta. U tom vremenu smo morali predstaviti sve važno o projektu i dvadeset minuta odgovarati na pitanja, uz štopericu koja odbrojava… Također, to je posebna odgovornost prema poreznim obveznicima Europske unije, koji nam to omogućuju. Projekt je ukupno vrijedan 1,81 milijun eura, a 1,27 milijuna eura osigurava EU.

Što ste smislili, što je to zapravo projekt Blink?

- Radimo inovativnu softverski baziranu obradu podataka u stvarnom vremenu, koja može poslužiti za dohvat informacija iz područja meteorologije, logistike, poljoprivrede, ekologije i navigacije, dostupne putem satelita za promatranje Zemlje. Za razliku od geostacionarnih satelita, sateliti u niskoj orbiti dostupni su za prijenos podataka samo dok su “vidljivi” na horizontu, što znači da informacije s njega treba brzo primati i obraditi. Time se mi bavimo. Ovisno o brzini prijenosa i količini podataka, odlučili smo napraviti manje i jeftinije uređaje od onih koji već postoje na tržištu, a koji će preko snažnog softvera koji smo razvili i nazvali ga Blink, što znači treptaj, u realnom vremenu obrađivati satelitske podatke. Kako smo zamislili i predstavili u prijavi za Obzor 2020, takve jednostavnije i jeftinije uređaje, za manji obim podataka, zajedno s našim softverom mogle bi posjedovati škole i fakulteti, što bi omogućilo djeci i studentima stjecanje novih znanja i vještina. Jednim takvim prototipom sustava koristimo se u našoj firmi, gdje dobivamo podatke s meteorološkog satelita.

Koliko bi stajao vaš uređaj? Hoćete li ga proizvoditi u Hrvatskoj?

- Za misije koje trebaju velike brzine i prijem podataka cijeli sustav bi koštao 50 posto cijene trenutnih rješenja koja su bazirana isključivo na hardveru, a za male brzine, osim Blinka, treba 300 kuna za izradu antene i kupnju jeftinog uređaja. Za izradu uređaja za velike brzine prijenosa podataka do sada nismo uspjeli naći partnera u Hrvatskoj.

Nedavno je objavljeno da ste svoje softversko rješenje prodali najvećem svjetskom satelitskom operateru, kompaniji SES. Je li to prva komercijalizacija Blinka?

- Da, uspjeli smo ugraditi Blink u cijeli projekt, a krajnji korisnik je ESA, Europska svemirska agencija. U pitanju su njihovi projekti promatranja Zemljine površine na kojima radimo proteklih pet godina, te smo kroz suradnju na tim projektima uvidjeli gdje su problemi i što bi trebalo napraviti da se poboljša brzina primanja podataka. Naš će se softver Blink sada koristiti na dvije misije, s dva europska satelita. Jedan je Earth Care, a drugi je Aeolus. Pokazali smo da je Blink brži u izvođenju od paketa koji smo koristili na prijašnjim misijama.

To zvuči odlično. Ali vi ste nedavno bili i u NASA-i, predstavili ste im Blink za koji tvrdite da je 20 puta brži od njihova softvera.

- Blink je osmišljen da bude brži, a kod određenih misija, Blink je zaista brži toliko puta, no to ovisi o mnogo postavki i zahtjevima same misije. U prezentaciji projekta sve je možda izgledalo kao da je to bilo nešto jednostavno ili lako napraviti, ali nije. Ima dosta različitih parametara koji utječu na krajnji rezultat.

Bili smo u NASA-i sredinom ožujka, tijekom najvećeg svjetskog sajma Satellite 2018 u Washington D.C.-u i tamo su stručnjaci bili zainteresirani za nas. Zoran Kahrić, koji radi u NASA-i, jako nam je puno pomogao u organizaciji same prezentacije i neizmjerno smo mu zahvalni. Nama je to važno i zbog europskog projekta o kojem smo govorili, budući da u sklopu njega imamo različite aktivnosti vezane za Blink. Između ostaloga, možemo ponuditi NASA-i usporednu obradu podataka sa satelita s našim softverom. Rado bismo ustupili Blink na neko vrijeme kako bismo dobili povratnu informaciju o sustavu.

Kako Amphinicy Technologies sada zarađuje?

- Mi smo 100-postotni izvoznici, a zarađujemo od izrade softvera i konzultantskih usluga na projektima iz satelitske industrije ili projekata koji su vezani za satelitsku industriju. Kroz svjetski poznate kompanije iz satelitske industrije za koje radimo, kao što su SES Techcom, Newtec, O3b Network ili iDirect, imamo pristup i njihovim krajnjim korisnicima. Volimo raditi na projektima koji pomažu i pojednostavnjuju posao ljudima, npr. od korištenja naše mobilne aplikacija za instalaciju satelitskog terminala i namještanje antene na terenu do aplikacija koje se koriste u izvanrednim situacijama kao što su potresi, poplave ili druge nepogode, gdje je potrebno brzo uspostaviti satelitsku komunikaciju, kao preduvjet organiziranja pomoći ugroženima. Takve projekte radimo po zahtjevima naših partnera. Dakle, projektno smo orijentirani, a s Blinkom i nekim drugim produktima htjeli bismo napraviti iskorak prema vlastitim proizvodima. To nije nimalo jednostavan pothvat, ali nas veseli i ispunjava. Probat ćemo i, nadam se, uspjeti.

To zvuči kao da ste startup.

- U nekom bi se smislu to moglo reći, po kulturi koju njegujemo u kompaniji, ali ne u smislu da nam je potrebna financijska pomoć kao kompanijama koje tek počinju. Lani smo imali oko 15 milijuna kuna prihoda te dobit od 3,5 milijuna kuna. To je rast od otprilike 20 posto u odnosu na godinu prije. Preferiram kontinuirani, prirodni rast, na dobrobit ljudi koji rade u firmi, i to mi je najbitnije. Konstantno rastemo, kao i industrija za koju radimo, te se trudimo da tako i ostane.

Što se zbiva na globalnom satelitskom tržištu?

- NewSpace industrija, u vidu novih privatnih kompanija, koje ulažu u aktivnosti vezane za svemir, umnogome pomaže razvoju cijelog sektora. Kompanije poput SpaceX, OneWeb, Planet, O3B uz postojeće na tržištu, kao SES, sve više se koriste novim tehnološkim rješenjima. Višekratno korištenje raketa za slanje satelita u orbitu i pojava malih, jeftinijih satelita pridonosi razvoju industrije. Lansiranje rakete Falcon Heavy Elona Muska, a pogotovo slijetanje, pobudilo je veliki interes. Da, bio je to odličan PR za Teslu, ali tu je utkano toliko znanja i upornosti, što je fascinantno.

Lansirano je dosad već skoro 5000 satelita, objavili ste na vašoj službenoj stranici, od čega ni pola više nije operativno, nego je svemirsko smeće. No i dalje im broj raste, stalno stižu novi…

- Da, ima ih mnogo jer starima prolazi vijek trajanja i zamjenjuju ih novi koji imaju daleko veće brzine i mogućnosti. Pojavili su se i mali sateliti CubeSat, koji su puno jeftiniji, a sve više privatnih kompanija ulazi u takve projekte i lansira svoje satelite. Prije su troškovi izrade satelita i lansiranja bili jako veliki. Napretkom tehnologije sateliti imaju sve veću primjenu, posljedično i industrija raste. SpaceX će do 2022. godine lansirati čak 4400 satelita. Kineska je vlada najavila lansiranje velikog broja satelita, kao i Indija. Sateliti će omogućiti veću dostupnost znanju putem interneta, razvoj i napredak. To je danas izuzetno važno za djecu na tim prostorima, pogotovo za dijelove planeta gdje infrastruktura za internet još nije izgrađena, kao na primjer u Africi. Važna je i za SAD, gdje se također dobar dio komunikacija veže za satelite.

Vi ste u softverskoj industriji važan igrač za svjetske satelitske kompanije, a Hrvatska pritom nema niti jedan jedini satelit.

- Mi smo jedan od osnivača i član Adriatic Aerospace Associationa, udruge koja se zalaže za promicanje svemirskog i satelitskog programa. Mi bismo na takvom projektu mogli pomoći svojim znanjem, nadzorom zemaljskog segmenta projekta.

Koja bi mu bila namjena? Zašto nam je to potrebno?

- Gledajući razvoj NewSpacea možemo reći da svjedočimo novoj svemirskoj eri. Svemir više nije rezerviran za projekte tradicionalnih, sporih državnih agencija i velikih satelitskih operatora, nego na pozornicu dolaze i manje, mlađe tvrtke i individualci koji s radikalnim idejama i inovacijama ubrzavaju tehnološki i civilizacijski razvoj, s ciljem širenja čovječanstva u svemir. I što je najljepše, takve inicijative i uspješne projekte vidimo i u zemljama koje smatramo zaostalim, zemljama Trećeg svijeta. Bila bi nevjerojatna šteta da Hrvatska u tome ne sudjeluje i ostane na začelju modernog svijeta.

Jedan od najbržih načina razvoja i kreiranja novih vrijednosti jest rješavanje konkretnih problema, konkretnih zadataka. A, ako neko rješenje za to već i postoji, promišljati – može li se to bolje? Stoga je ovakav projekt, razvoj satelita, direktna karta za vlak modernih tehnologija koja će se višestruko isplatiti na mnogo načina i kroz više generacija. Prvenstveno, omogućiti mladim naraštajima rad na ovakvom projektu znači itekako vrijedan iskorak u svemirsku industriju koja slijedi tendencije eksponencijalnog rasta. Zatim, omogućiti svemirske projekte znači dati inspiraciju i podlogu za inovacije za koje itekako imamo dara. Treće – satelit CubeSat danas je već dovoljno zrela podloga za znanstvena istraživanja i kao takva nudi mogućnosti koje su naši znanstvenici dosad mogli samo sanjati; a sada mogu i iskoristiti.

Također, takvi projekti su inspirativni i pridonose pozitivnom ozračju cijele generacije. Teško je izračunati direktnu dobrobit na svim poljima. Između ostalog, ideja je da se razvije i interes za to područje, a onda se može javiti i poslovni potencijal. Naš motiv nije u tome izravno poslovni, ali voljeli bismo da se neke stvari u Hrvatskoj i tu malo pomaknu. Nekad se krene u nekom smjeru a da nemate kristalno jasnu sliku isplativosti, samo vam zdrav razum kaže da to ima smisla, da će se netko možda “zakačiti”, dobiti neku ideju i potaknuti druge na nova istraživanja.

Hrvatska je tek ove godine s Europskom svemirskom agencijom potpisala sporazum o suradnji u mirnodopske svrhe. Vi ste dosta dugo to spominjali kao problem, da ne možete do nekih projekata zato što Hrvatska nije članica. Što vam znači taj sporazum s ESA-om?

- Pa zasad ne mnogo, ali dobro je da se napokon krenulo u tom smjeru jer nam to otvara mogućnost izravnog angažmana na projektima Europske svemirske agencije kada postanemo pridružena članica, a jednom možda i članica. To će podrazumijevati i članarinu, čime se stječe pravo na sudjelovanje u projektima, a za to zemlja treba imati i adekvatnu industriju da bi joj se to isplatilo. Naravno, otvara se odmah pitanje što znači “isplatiti se”, jer nešto treba sagledati i kao investiciju za budućnost, za našu djecu, treba sagledati širu sliku i gledati strateški. Sada Amphinicy Technologies u projektima ESA sudjeluje preko našeg luksemburškog ureda, i stoga nam je važan.

Kako stojite s kadrovima, imate li poteškoća u pronalaženju ljudi? Odlaze li?

- Imamo problema kao i sve druge domaće IT tvrtke, nema dovoljno inženjera. Neka nam se slobodno jave svi koji su zainteresirani, za dobre uvijek imamo mjesta. Dosta ih je otišlo, u posljednje tri-četiri godine, ne radi uvjeta i projekata u firmi, nego zbog frustriranosti situacijom u Hrvatskoj.

Ured u Luxembourgu imate jer je tamo središte satelitske industrije. Kako se to dogodilo, zašto?

- Od luksemburške Vlade možemo samo učiti, imali su viziju i postali su centar satelitske industrije. Sve važne kompanije iz industrije danas imaju sjedište ili ured u Luxembourgu. Tamošnja Vlada sada ima viziju da postane lider u rudarenju asteroida, od pravnog do tehnološkog dijela cijele priče.

Što se nas tiče, pojačavamo svoj ured u Luxembourgu, želimo ga još osnažiti. Trenutačno imamo šest, a uskoro ćemo imati osam zaposlenih. Oni rade na svojim posebnim projektima, koji se ne tiču isključivo prodaje usluga. Bilo nam je strateški važno tamo opstati, držati ured cijelo vrijeme jer smo izvoznici i pokazalo se da je bitno imati nekoga lokalno, da uhvatimo poslovne prilike.

Kako to da ste se u Zagrebu smjestili u najužem središtu, u staroj palači na Zrinjevcu? Neka posebna poruka, stil?

- Amphinicy je skupina odličnih mladih ljudi, koji svi zajedno pridonose boljim uvjetima života i rada u firmi, a Zrinjevac, kao prepoznatljivo središte Zagreba, pokazao se pravim izborom. Važno nam je da se i naši partneri osjećaju dobro kada nas posjete. Meni osobno vrlo je bitno da je ljudima ugodno tijekom radnog dana i da se u uredu osjećaju kao kod kuće.