KAKO SPOJITI KRAJ S KRAJEM Hrvati su zbog štednje prerezali čak 600.000 kreditnih kartica

Krešimir je 37-godišnji Zagrepčanin koji, kao i mnogi drugi u Hrvatskoj, muku muči pokušavajući skrpati početak i kraj mjeseca.

Iako je zaposlen u velikoj tvrtki i ima, za hrvatske prilike, pristojnu plaću od oko 7500 kuna, koja mu redovito sjeda na tekući račun, nedavno se našao u situaciji da je radikalno morao smanjiti potrošnju.

Teža kontrola

Kreditne kartice bile su glavni krivac.

- Do početka ljeta na kreditnu karticu sam mjesečno trošio između pet i sedam tisuća kuna. No, kad su mi se iznosi potrošnje približili iznosu mjesečne plaće, shvatio sam da stvari treba radikalno početi mijenjati. Zato sam karticu nedavno spremio u ladicu i više je ne koristim - otkriva Krešimir.

Naš sugovornik daleko je od toga da je usamljen u lošim iskustvima s ‘hendlanjem’ kućnih financija. Dugogodišnja kriza cijelu je naciju već odavno bacila na koljena, natjeravši nas sve da znatno srežemo potrošnju. Alternativa tome je ulazak u veliki minus. Svega toga svjestan je i Krešimir.

- Shvatio sam da kartice potiču znatno bržu potrošnju novca nego što je slučaj kad plaćamo gotovinom. S karticama se teže kontroliramo i znatno brže i lakše donosimo odluku o kupnji, pa izgubimo iz vida koliko smo stvarno potrošili. Tome sam odlučio stati na kraj. S gotovinom je ipak drukčije jer trošiš koliko imaš - zaključuje Krešimir.

Eksplozija bankomata

Svaki Hrvat, pokazuju statistike, u prosjeku ima dvije kartice. Prema podacima Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije Hrvatske gospodarske komore (HGK), u Hrvatskoj je sredinom ove godine bilo nešto više od 8,5 milijuna kartica. U odnosu na 2000. godinu, kada je u nas bilo oko 2,4 milijuna kartica, broj kartica povećao se čak tri i pol puta.

Taj rast rezultat je tehnoloških promjena koje su promijenile financijsku industriju, prije svega je riječ o eksploziji bankomata, čiji je broj u Hrvatskoj, prema podacima HGK, povećan sa 793 krajem 2000. godine na 4096, koliko ih je bilo krajem lipnja ove godine, što znači da se njihov broj u 12 godina upeterostručio.

No rastu broja kartica, posebno kreditnih, svoj je obol dala i gospodarska ekspanzija koja je obilježila najveći dio prošlog desetljeća. Do izbijanja recesije, na potrošnju je malo tko pazio, što su banke i kartičarske kuće koristile izdajući (i) “plastični” novac. O tome dovoljno govore podaci HGK, koji pokazuju brz rast broja kreditnih i debitnih kartica u Hrvatskoj iz godine u godinu.

Promet stagnira

Ipak, u posljednje dvije godine smanjuje se njihov broj i danas ih je gotovo 623.000 manje nego krajem 2011., kada je u nas zabilježen rekordan broj kartica, gotovo 9,2 milijuna. Samo u 2012. godini broj kreditnih i debitnih kartica smanjen je za 606.000, ili 6,6 posto u odnosu na godinu prije. U prvih šest mjeseci nastavio se smanjivati broj kartica: krajem lipnja bilo ih je dvadesetak tisuća, ili 0,2 posto manje nego krajem prošle godine.

Zbog dugogodišnje recesije stagnira i promet po karticama. Iako je sredinom ove godine, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, putem debitnih i kreditnih kartica obavljeno 4,4 posto više transakcija nego sredinom prošle godine, njihova je vrijednost porasla zanemarivih 0,5 posto. Procjenjuje se da je računa nešto više, ali njihovi iznosi su u prosjeku znatno manji nego prije krize.