Nalaz međunarodne konzultantske kuće “Wealth-X” da u Hrvatskoj 260 pojedinaca uživa imetak veći od 30 milijuna dolara mnoge je podsjetio na mit iz ranih devedesetih o 200 hrvatskih obitelji koje će, prema zamisli Franje Tuđmana, upravljati hrvatskom ekonomijom, piše Slobodna Dalmacija.
Dok najbliži Tuđmanovi suradnici iz tog vremena, poput njegova sina Miroslava i Hrvoja Šarinića, opovrgavaju da je on ikada zastupao i provodio ideju o “200 obitelji”, neosporni su negativni učinci podjele hrvatskog društva na superbogate i pretežitu većinu stanovništva koja jedva spaja kraj s krajem.
Ti negativni učinci radikalnih imovinskih razlika u Hrvatskoj nisu samo socijalne i etičke prirode već i ekonomske, kako nas je upozorio ekonomist Vladimir Lasić.
Nije dobro za ekonomiju
- Mi smo svjedoci odnosa snaga u našem društvu da imate određeni broj superbogatih i veliki sloj stanovništva kojem pada kupovna moć. Pretežiti dio ljudi u nas nema sredstava za potražnju koja bi povećala potrošnju, poticala proizvodnju i gospodarski rast.
Onih koji imaju enormne viškove sredstava nema dovoljno da bi trošili u mjeri koja je dovoljna za gospodarski rast. Ma koliko imali novca, ne treba vam deset perilica za rublje ili pedeset automobila.
Prema tome, takav omjer bogatih i siromašnih nije dobar za ekonomiju. Dugoročno vodi u depresiju, čemu smo svjedoci u Hrvatskoj i šire – navodi Lasić, procjenjujući da je najveći dio domaćih multimilijunaša imetak stekao pretvorbom i privatizacijom.
Oni, kazao nam je Lasić, koji su enormni kapital stekli pretvorbom uglavnom su to činili manipulacijama i prijevarama.
- U kratkom roku ne možete bez manipulacija postići enormno bogatstvo u ekonomiji koja nema iznadprosječne stope rasta i brzorastuće gospodarske grane – dodaje naš sugovornik.
Analitičari “Wealth-X-a” ne navode imena naših multimilijunaša, gospodarske grane u kojima djeluju, niti neki drugi podatak iz kojeg bi se moglo naslutiti tko je među 260 izabranih u Hrvatskoj, ili među 570 u Austriji ili 70 u Sloveniji, koliko ih je također utvrdio “Wealth-X”. Riječ je, kako se navodi u analizi, o izračunu pojedinačnih bogatstava koji zbraja poslovne udjele, “kešovinu”, vrijednost investicijskih poslova i vrijednost umjetnina u vlasništvu dotičnog.
Kako su stekli bogatstvo
Kad bi se tajnovito izvješće “Wealth-X-a” nadogradilo tradicionalnim istraživanjem američkog “Forbesa”, jasno je da su među najbogatijim Hrvatima Ivica Todorić, Ante Vlahović, Emil Tedeschi, Luka Rajić i drugi sadašnji i bivši vlasnici najvećih kompanija u zemlji. Ali, tko uz najčešće spominjana imena popunjava popis 260 najimućnijih - ostaje nepoznanica.
Prema riječima Zorana Šućura iz Studijskog centra socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta, nismo društvo nejednakosti više nego što je to slučaj u zemljama Europske unije.
- Socijalne nejednakosti u društvu, među ostalim, mjere se GINI koeficijentom.
O tome su u nas provedena istraživanja, i prema GINI koeficijentu mi nismo društvo nejednakosti više nego što je to u slučaj u EU-u. Ima, istina, tranzicijskih zemalja u kojoj je GINI koeficijent niži nego u Hrvatskoj, kao što su Slovenija i Bosna i Hercegovina.
Ali mi tu u cjelini ne odskačemo, u nas nema takvih nejednakosti kakve su, primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama – kazao nam je Šućur.
Ne ulazeći u nalaz “Wealth-X-a”, Šućur upozorava kako je državi koja ima tržišno gospodarstvo poput Hrvatske, prihvatljivo bogatstvo jednog dijela pojedinaca.
- Drugo je pitanje kako su ga stekli, plaćaju li svoje radnike ako ih imaju, plaćaju li poreze i tome slično. Bogatstvo pojedinaca i nejednakost u zemljama gdje vlada tržište ne smije biti za osudu i stigmu nego je tu država da svojom poreznom politikom i drugim načinima redistribucije dohotka smanjuje socijalne razlike – poručuje naš sugovornik, piše Slobodna Dalmacija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....