KONFERENCIJA O RAVNOPRAVNOSTI NA RADNOM MJESTU 'Žene na tržištu rada nemaju mogućnost pravednog napredovanja, niti su nagrađene za svoj rad'

PANEL DISKUSIJA Kako tvrtke mogu doprinijeti postizanju rodne ravnopravnosti u društvu

Uslijedila je panel diskusija na temu kako tvrtke mogu doprinijeti postizanju rodne ravnopravnosti u društvu. Sudionice se u svojim izlaganjima dotiču tri ključna područja u temi rodne i spolne ravnopravnosti: rodno ujednačene organizacije, jednake karijerne i poslovne prilike za muškarce i žene te jednake plaće za jednaki rad muškaraca i žena.

Moderatori panela, Lucija Vranković iz Jutarnjeg lista te Domagoj Novokmet s N1 Televizije predstavili su i rezultate recentnog istraživanja o stavovima građanki i građana Zagreba o ravnopravnosti spolova u hrvatskom društvu.

Tako primjerice, 57% Zagrepčanki smatra da muškarci i žene nemaju jednaku mogućnost za zaposlavanje, 65% njih misli da žene i muškarci u Hrvatskoj nemaju jednaku plaću za isti posao, a čak 66% žena u Zagrebu smatra da žene i muškarci nemaju jednaku mogućnost za napredak u karijeri. Rezultati su to istraživanja koje je tijekom veljače IKEA provela u suradnji s agencijom Ipsos na 637 ispitanika. Rezultati su pokazali i da tek jedna četvrtina građanki i građana Zagreba smatra da žene i muškarci u Hrvatskoj imaju jednaka prava na radnom mjestu, a općenito su muškarci u Zagrebu imali znatno pozitivniju percepciju o rodnoj ravnopravnosti na radnom mjestu, u odnosu na stavove žena.

Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH komentirala je rezultate istraživanja napomenuvši kako ju ne iznenađuju budući da se poklapaju i s prethodnim istraživanjima koje je provodio i njezin Ured. „Zakonski okvir nam je dobar i zabranjuje sve oblike diskriminacije, međutim u praksi je još uvijek puno problema, zaključila je Štimac Radin.

Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske i potpredsjednica Ženske sekcije SSSH, nadodala je i kako se žene suočavaju s velikim problemima prilikom povratka na radna mjesta s porodiljnih dopusta. Tada im se, navodi Štulić, često događa da im se nude manja plaća i niže rangirane pozicije, u odnosu na prije odlaska na porodiljni. „Velik dio roblema proizlazi iz neinformiranosti i nepoznavanja zakonskih okvira i zato moramo educirati poslodavce o ovoj temi te o tome kako zakonske propise uistinu provesti u praksi“, poručila je.

Ugovori na određeno trenutno su najveći problem na tržištu rada, osobito za žene, naglasila je Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske.

„U posljednjih pet godina, koliko sam na čelu sindikata, nemam ni jedno saznanje da je neka osoba u trgovini zaposlena na neodređeno. Imamo primjer u kojem je jedna osoba u pet godina dobila 36 ugovora na određeno. Tu se nešto hitno mora učiniti“ poručila je.

Ističe kako su osobe zaposlene na određeno egzistencijalno ugrožene, žive u nesigurnosti, zbog čega pristaju raditi prekovremeno, neplaćeno, bez plana – pristaju na sve što se od njih traži.

„Oni su izvrstan materijal da ih se izrabljuje“ istaknula je, dodavši i kako su žene posebno ugrožene.

Štulić je istaknula i kako je nužno da su sindikati i poslodavci u partnerskom odnosu. Naime, upravo se kroz kolektivne ugovore mnogo može učiniti za majke, rodilje, starije zaposlenike i druge ugrožene i ranjive skupine među zaposlenicima.

„Mi sada u SSSH razgovaramo s HUP-om o važnosti kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora. Ima dobrih primjera i praksi, no nažalost imamo i mnogo problema i situacija da poslodavci jednostavno ne žele razgovarati o takvim promjenama kolektivnih ugovora. Također mi kao sindikat kroz našu žensku sekciju pokušavamo promovirati žene kao sindikalne aktivistice i povjerenice i tako ih osnažiti“, zaključila je Štulić.

Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova RH, nadovezala se istaknuvši kako je položaj žena na tržištu rada jedno od ključnih pitanja i izazova njenog Ureda. Dodala je kako je trenutno, u suradnji s nevladinim organizacijama, u pripremi strateški dokument o ravnopravnosti u kojem će se posvetiti i problemu zastupljenosti žena u određenim područjima poput STEM i ICT sektora. Istaknula je i kako je Hrvatska ispod prosjeka Europske unije po zaposlenosti žena. EU prosjek je otprilike 64 posto, dok se u Hrvatskoj radi oko 57 posto.

„Aktivni smo i upozoravamo na probleme žena na tržištu rada. Sjajno je da je IKEA napravila ovu konferenciju, međutim htjela bih reći i da kad IKEA napravi ovakvu konferenciju imamo puno dvoranu novinara, ali kada mi napravimo sličnu stvar, imamo punu dvoranu ljudi, ali ne i novinara. Podrška medija i medijska vidljivost ključni su za napredak u rodnoj ravnopravnost“, zaključila je Štimac Radin.

Direktorica robne kuće IKEA Zagreb, Darija Kuljić, osvrnula se i na pozitivne primjere koje je IKEA uvela u svoje poslovanje. Svjesni su, kaže, brojnih društvenih problema, ali kroz svoj rad nastoje doprinositi napretku u domeni rodne ravnopravnosti na radnom mjestu. Slikovit je primjer jedne zaposlenice jedne njihove zaposlenice koja je netom nakon što je dobila posao ostala u drugom stanju. Bila je u strahu da će zbog toga izgubiti posao, međutim, kaže Kuljić „mi smo joj samo čestitali, a ona je i danas jedna od naših uspješnih menadžerica“.

Međutim strah koji je ova zaposlenica osjećala, upućuje da je pred nama još uvijek dugačak put do zadovoljavajuće razine osviještenosti o rodnoj ravnopravnosti i njezine implementiranosti u društvu. Na to je skrenula pozornost i Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, javivši se za komentar iz publike.

„Čini mi se da postoji ogromni disbalans između kompanija kao što je IKEA i svega što one rade, i s druge strane, velikih problema s nastojanjem da se poštuju samo osnovni zakonski okviri i propisi i mnogim tvrtkama“, istaknula je Matešić.

S ovom su se tvrdnjom složile i druge govornice, pa je tako Anita Cvetić Oreščanin, članica Uprave IT tvrtke Poslovna inteligencija istaknula ulogu koju igraju odgoj i obrazovanje djece.

„Svi svojim privatnim djelovanjem moramo odgovorno doprinositi da se društvo mijenja. Odgovornost je društva da ne gura djecu u stereotipna „ženska“ ili „muška“ zanimanja nego da prepoznaju vještine i sposobnosti koje netko ima neovisno o rodu i spolu i potiče djecu da rade na svojim kvalitetama“, rekla je Oreščanin dodavši i kako se nada da će za godinu dana, ako se konferencija ponovno održi, recentni rezultati istraživanja pokazati i „barem pokoji postotni korak prema boljemu“.

Anita Cvetić Oreščanin ispričala je i kako kada surađuje s kompanijama na Bliskom istoku, tijekom korespodencije s partnerima i klijentima koristi muški alias jer, kako kaže, zbog predrasuda kako je IT sektor rezerviran za muškarce, ponekad jedino tako može odraditi posao.

Predrasude u svom svakodnevnom profesionalnom životu ruši i Diana Doboš, jedina kopilotkinja na avionu Canadair CL-415 u Hrvatskoj i jedna od samo dvije žene u svijetu s ovim zanimanjem. Iako se tijekom školovanja pa čak i u krugu obitelji susrela s predrasudama, danas je u svom poslu uspješna i prepoznata u svome poslu.

„Tijekom obrazovanja su mi rekli da zanimanje vojni pilot traži tako specifična znanja i vještine da to može biti samo jedan posto muškaraca. Žene, dakle nisu čak bile ni percipirane da bi one to uopće mogle“, govori Doboš.

Istaknula je i da je za usklađivanje privatnih i profesionalnih obaveza, ono s čime žene često imaju problema u nepodržavajućoj okolini, zaslužan njezin partnerski i uzajamno poštivajući odnos s njenim suprugom.

„Moj partner jednako sudjeluje u odgoju djeteta kao i ja i to je uvijek jako važno“, zaključila je kopilotkinja.

Za riječ se iz publike javila i Đurđa Grozaj, predsjednica udruge Kamensko te podijelila s prisutnima dugogodišnju borbu radnica Kamenskog za ostvarivanje njihovih prava i isplatu svih zaostalih plaća koju su čekale čak sedam godina. Primjer radnica tvornice Kamensko potresan je i ukazuje na brojne probleme s kojima se radnice i radnici u Hrvatskoj nerijetko suočavaju.

„426 nas je ostalo na cesti bez ičega, a koliko tek ima onih koji o tome šute?! Ipak, uspjele smo se pokrenuti i sada smo opet dignute glave i same nastojimo mijenjati okolnosti“, ispričala je Grozaj.

Dodala je i kako je upravo IKEA bila kompanija koja im je ponudila podršku, suradnju i partnerstvo. Na temelju te suradnje danas dvije žene, članice udruge Kamensko, rade kao zaposlenice robne kuće IKEA u Zagrebu i pružaju usluge šivanja.

Konferencija je završila u oprezno pozitivnom tonu, a sve su se govornice složile kako su ovakva događanja potrebna za podizanje svijesti u društvu o važnosti ravnopravnosti spolova. Njima se naravno, što prije, treba priključiti što više i sustavnih, kontinuiranih i konkretnih primjera iz prakse.