LALOVČEV LOV NA MILIJUNE

KREĆE PROVJERA RAČUNA GRAĐANA U INOZEMSTVU Hrvati drže milijardu eura u bankama 19 država

Ministarstvo financija preko OIB-a će uspoređivati podatke o računima u inozemstvu s prihodima koje su njihovi vlasnici prijavili u Hrvatskoj
 CROPIX

Na bankovne račune u 19 zemalja svijeta Hrvati su “pospremili” oko milijardu eura. Kamata koju su lani ostvarili na tu štednju iznosi oko 22 milijuna eura.

Prvi su to podaci o štednji Hrvata u inozemstvu do kojih je razmjenom podataka s drugim zemljama i procjenama, kako doznajemo, došlo Ministarstvo financija. Oni će biti osnova za kreiranje politike prema hrvatskim štedišama u inozemstvu, posebno s obzirom na to da bi se i u Hrvatskoj od sljedeće godine trebalo uvesti oporezivanje kamata na štednju.

Suzbijanje utaje

No, fiskalni učinak oporezivanja kamata u ovom je slučaju manje bitan: puno važnije od toga je da će na temelju tih podataka poreznici suzbijati utaju poreza i, sukladno dostupnim podacima, razrezivati porez koji netko mora uplatiti u državnu blagajnu.

Preliminarni podaci o štednji hrvatskih državljana u inozemstvu daleko su od konačnih. Naime, znatan dio zemalja Zagrebu još nije dostavio podatke o štednji naših sugrađana u njihovim bankama. Među njima je i Austrija, čiji je bankovni sustav Hrvatima dosad bio i najprivlačniji. K tome, nedostaju i podaci za Švicarsku i Lihtenštajn. Kada bi se u računicu uključile samo te tri zemlje, ukupni iznos depozita hrvatskih štediša u inozemstvu, tvrde upućeni, bio bi višestruko veći od spomenutih milijardu eura.

Ipak, i tih milijardu eura za poreznike je dobar početak. Neslužbeni podaci pokazuju da je hrvatskim štedišama u tih 19 zemalja najprivlačnija Italija. U bankovnom sustavu te zemlje, naime, završilo je 40 posto, ili oko 400 milijuna eura, od spomenutih milijardu eura. Može se pretpostaviti da se dobar dio tog novca odnosi na pomorce, posebno one s područja Istre i Kvarnera.

Njemačka na 2. mjestu

Slijedi Njemačka, u čijim se bankama nalazi nešto više od petine ili iznad 200 milijuna eura hrvatske štednje u inozemstvu koja je u ovom trenutku poznata hrvatskim financima. Po desetak posto te štednje slilo se i u banke u Luksemburgu i Švedskoj. Ukupno gledano, hrvatska štednja samo u te četiri zemlje - Italiji, Njemačkoj, Luksemburgu i Švedskoj - čini čak 85 posto ukupnih depozita hrvatskih državljana u inozemstvu, za koje u ovom trenutku znaju u Ministarstvu financija. Bankarski sustavi drugih zemalja, poput Slovenije, Belgije ili Velike Britanije, dosad su privukli samo manji dio hrvatskih ušteđevina - sve zajedno oko 15 posto zasad poznatog iznosa.

- Ove ćemo preliminarne podatke o štednji u inozemstvu usporediti s imovinskim stanjem tih štediša, što nam omogućuje OIB. Tako utvrđen nerazmjer bit će osnova za oporezivanje - poručuje naš sugovornik.

I neovisni stručnjaci slažu se da tako utvrđen jaz može biti osnovica za oporezivanje, posebno za državu koja muku muči s krpanjem proračunskih rupa, a kojoj to može donijeti nove proračunske prihode. Štednja u inozemstvu, naravno, nije zabranjena, niti je itko, posebno u EU, može zabraniti, ali legitimno je postaviti pitanje otkud štediši taj novac i je li pri njegovu stjecanju platio porez.

- Tu se postavlja pitanje porijekla imovine. Legitimno je nekoga pitati otkud mu taj novac, je li ga i kako zaradio ili, možda, naslijedio - ocjenjuje Vlado Brkanić, porezni stručnjak.

Ključan sporazum

Lov na utajivače poreza nije hrvatska posebnost. Hrvatska se, naime, ovime priključuje naporima koji u međunarodnoj zajednici već godinama traju u borbi protiv porezne evazije. Nositelj te borbe je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), u čijoj se režiji u Berlinu upravo održava Sedmi globalni forum o transparentnosti i razmjeni informacija za potrebe porezne politike.

Na njemu sudjeluje i hrvatski ministar financija Boris Lalovac, kojeg je Vlada prošlog tjedna ovlastila da potpiše Mnogostrani sporazum nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima.

Jačanje borbe protiv utaje poreza posebno je, upozoravaju ekonomisti, važno za Hrvatsku, koju je EU već u prvoj godini članstva uključila u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), i na čije se javne financije šestogodišnja recesija itekako negativno odrazila.

STRUČNJACI ISTIČU 'Kriza diže stopu utaje poreza'

- Utaja poreza velik je problem za Hrvatsku. Mi ne volimo plaćati porez jer smatramo da za njega ne dobivamo adekvatnu protuuslugu. I dalje imamo negativan stav prema državi - ističe Predrag Bejaković s Instituta za javne financije (IJF). Podsjeća da je utaja poreza bila poseban problem početkom 90-ih godina, no tijekom 2000-ih taj se problem smanjio. Ipak, s izbijanjem krize realno je očekivati da se problem utaje poreza opet povećao.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 12:30