'VUDU EKONOMIJA'

Kriza u eurozoni: Četiri države spašene su sa 500 milijardi eura. Tko je sljedeći?

Španjolska je za sada sigurna, no ovo će olakšanje potrajati samo do nedjelje kada Grčka odlučuje o izlasku iz eurozone
 AP

Stavljanje španjolskim bankama na raspolaganje novca iz europskih fondova ohrabrilo je financijska tržišta, burze su skočile, a euro je ojačao gotovo jedan posto, na 1,26 dolara.

Neovisna procjena stanja španjolskih banaka bit će gotova za dva tjedna i tada će biti poznat konačan iznos sanacije, a procjene govore da bi mogla doseći 100 milijardi eura. Ulagači su strahovali da bi bankarska kriza mogla prerasti u krizu javnog duga, što bi značilo da Španjolskoj treba pomoć koja bi iscrpila rezerve europskih fondova, ali taj je scenarij ipak izbjegnut.

Vudu ekonomija

Od 2010. godine još su tri zemlje zatražile pomoć - Grčka, Irska i Porugal - pa se ukupni iznos kojeg su EU i MMF izdvojili za sanaciju dužničke krize u eurozoni popeo na 500 milijardi eura. Je li to kraj ili će trebati još paketa pomoći? Ovisi o tome tko procjenjuje. Njemački ministar financija Wolfgang Schauble vjeruje da će posljednji potez zaustaviti širenje krize.

- Želimo jasno naglasiti da ne postoji opasnost od širenja zaraze iz banaka. Usprkos njihovim problemima, španjolske banke nisu opasnost za stabilnost eura i one će dobiti dovoljno kapitala - kazao je Schauble u TV intervjuu. Pojedini ekonomisti nisu tako optimistični. Nobelovac Joseph Stiglitz kaže da se priča svodi na to da “španjolska vlada spašava španjolske banke, a španjolske banke spašavaju španjolsku vladu”. Za njega je to “vudu ekonomija”, koja ne može funkcionirati.

Status smeća

No, olakšanje će potrajati makar nekoliko dana, do parlamentarnih izbora u Grčkoj koji se održavaju 17. lipnja . Ako se birači odluče za lijevo orijentiranu stranku Syriza koja želi otkazati program štednje, to bi moglo značiti izlazak zemlje iz eurozone. Prema posljednjim anketama, za prvo mjesto bore se Syriza koju podupire 22 posto ispitanika i Nova demokracija, stranka koja podržava štednju i uživa podršku 22,7 posto glasača.

- Sve su oči i dalje uprte u nadolazeće izbore u Grčkoj, premda su brige ulagača oko eurozone kratkoročno splasnule - kazao je Andy Du iz tvrtke Orient Futures Derivatives. Postoji bojazan da bi izlazak Grčke iz eurozone mogao značiti navalu na šaltere banaka, posebno u problematičnim zemljama, poput Portugala, Irske i Španjolske.

Ipak, kao prva zemlja u redu za pomoć europskih fondova sada se spominje Cipar kojeg su rejtinške agencije nedavno označile kao visokorizičnu. Prije tri tjedna Fitch je smanjio kreditni rejting za tri glavne financijske institucije zemlje - Cyprus Popular Bank/Laiki, Bank of Cyprus and Hellenic Bank - na status smeća. Ubrzo je i Moody’s spustio rejting ciparskoj Popular Bank. Glavni razlog je otpis velikog iznosa grčkih obveznica.

Cijena zaduživanja

Druga po veličini banka Laiki trebat će do kraja srpnja injekciju od dvije milijarde eura kako bi ispunila zahtjeve europskog regulatora. Kako Cipar nema potrebni novac za dokapitalizaciju, alternativa je tražiti pomoć Bruxellesa. U prvom redu potencijalnih kandidata za pomoć i dalje se nalazi Italija koja ima dug od gotovo dva bilijuna eura. S popuštanjem Španjolske sada raste pritisak na talijanskog premijera Marija Montija.

Do sada se smatralo da je sedam posto granica iznad koje cijena zaduživanja postaje neodrživa. U trenutku kada su je premašile, Grčka, Portugal i Irska zatražile su pomoć. Međutim, istraživanje analitičara Moody’s Analytics pokazuje da su prinosi na 10-godišnje obveznice u Španjolskoj od 5,76 posto i u Italiji od 5,5 posto već iznad razine održivosti jer su im državne financije znatno oslabile.

Ako se Španjolska zadužuje iznad 5,7 posto, kazao je Enam Ahmed, viši ekonomist u Moody’s Analytics, šanse za bankrot značajno rastu. Analiza pokazuje da bi Italija trebala smanjiti dugoročnu cijenu zaduživanja na 4,2 posto ukoliko se želi vratiti na održivu stazu i uredno podmirivati dug. No, Ahmed ne očekuje da će Španjolska i Italija trebati pomoć EU i MMF-a.

Master plan

- Službeno spašavanje Španjolske i Italije ove godine povuklo bi eurozonu dublje u recesiju, a rizik od raspada postao bi realan. No, postupan pristup znači da eurozona neće prije 2014. vratiti izgubljeni BDP u recesiji 2008./09. godine. Sanacijom Španjolske Europa je dobila potrebno vrijeme za izradu ‘master plana’. Premda je konačni koncept još daleko, već se sada govori o europskoj revoluciji. Vlade bi imale samo nadzor nad rashodima koji su pokriveni porezima, a o novom dugu odlučivao bi Bruxelles.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 10:10