POTVRĐENA PRVA PROCJENA

KRIZI U HRVATSKOJ SE NE NAZIRE KRAJ: BDP opet pao, u minusu je već 12. kvartal zaredom

Zagreb, 150413.Sjediste SDP-a, Iblerov trg.Konferencija za novinare predsjednika SDP-a Zorana Milanovica nakon proglasenja privremenih rezultata izbora za Europski parlament.Na fotografiji: Zoran Milanovic.Foto: Boris Kovacev / CROPIX
 Boris Kovačev / CROPIX / BORIS KOVACEV

ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo realno je u trećem tromjesečju palo 0,5 posto na godišnjoj razini, već 12. kvartal zaredom, potvrdila je danas druga procjena Državnog zavoda za statistiku.

Time je potvrđena prva procjena, objavljena krajem studenoga, a DZS je također procijenio da je u trećem kvartalu, prema sezonski prilagođenim podacima, bruto domaći proizvod (BDP) bio realno nepromijenjen u odnosu na prethodno tromjesečje i 0,6 posto manji u odnosu na treći lanjski kvartal.

To je manji pad u odnosu na prvo polugodište. U prvom je tromjesečju, naime, BDP pao za 0,6, a u drugom za 0,8 posto.

Izdaci za potrošnju kućanstava u trećem tromjesečju pali su za 1,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su izdaci za potrošnju države pali za 1,4 posto.

Pad bruto investicija u fiksni kapital iznosio je, pak, 3,6 posto.

S druge strane, izvoz roba i usluga porastao je za 4,1 posto, zbog rasta izvoza usluga za 2,9, a robnog izvoza za 5 posto. Uvoz roba i usluga porastao je, pak, za 3,2 posto, zbog rasta robnog uvoza za 2,8, a uvoza usluga za 5,4 posto.

Doprinos domaće potražnje BDP-u bio je negativan, za 1,6 postotnih bodova, a među sastavnicama domaće potražnje najveći negativan doprinos prouzročen je padom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava.

Doprinos neto inozemne potražnje bio je pozitivan po BDP, za 1,1 postotni bod, a najveći pozitivan doprinos ostvaren je većim izvozom usluga.

Bruto dodana vrijednost (BDV) u trećem tromjesečju realno je manja za 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Na rast BDV-a utjecao je rast te vrijednosti u prerađivačkoj industriji za 2,9 posto. Trgovina, prijevoz i skladištenje te smještaj, priprema i usluživanje hrane doprinijeli su za 0,8 posto.

S druge strane, najveći realni pad BDV-a zabilježen je u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, za 7,5 posto, i graditeljstvu, za 6,5 posto.

U djelatnostima informacija i komunikacija zabilježen je pad za 1,4 posto, a u financijskim i djelatnostima osiguranja za 0,2 posto. U poslovanju nekretninama zabilježen je, pak, pad za 0,9 posto, a u djelatnosti javne uprave i obrane, obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi za 0,8 posto u odnosu na treće lanjsko tromjesečje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 08:31