U EUROPSKIM ZEMLJAMA SLOVENIJA REKORDER

OVO SU CIJENE RADA U Hrvatskoj trošak rada dvaput skuplji nego u Slovačkoj, a plaće gotovo iste!

Osijek, 260509.Gradjevinski radnici osjecke gradjevinske firme "Gradnja" pod zastitnim kacigama na temperaturi zraka od 28 stupnjeva Celzijeva, postavljaju celicnu armaturu na izgradnji novog Poljoprivrednog fakulteta. Ta je zgrada unistena za vrijeme Domovinskog rata jer je bila smjestena na crti razgranicenja u juznom dijelu Osijeka, koji se nalazio nedaleko od okupiranog mjesta Tenje.Foto: Vlado Kos / CROPIX
 Vlado Kos / CROPIX

Slovenija, Švicarska i Velika Britanija, pokazuju podaci Europske komisije, imaju najvišu cijenu rada u Europi. Na prvom je mjestu Slovenija, u kojoj cijena rada u odnosu na BDP iznosi čak 74 posto. Hrvatska se našla na osmom mjestu liste Europske komisije jer cijena rada u odnosu na ukupnu dodanu vrijednost iznosi 66,8 posto. Najnižu cijenu rada imaju Slovačka, Litva, Latvija, Norveška, Luksemburg i Poljska.

Između Slovačke koja ima najnižu cijenu rada od 48,8 posto u BDP-u i Slovenije koja je prva na listi razlika je više od 25 postotnih poena pa je jasno za koju će se zemlju prije investitori odlučiti kada istražuju opcije za ulaganja. Upravo su previsoki troškovi rada prema mišljenju analitičara jedan od glavnih razloga što Sloveniju zaobilaze i domaći i strani ulagači. Slovenija je drugu godinu zaredom na vrhu liste najvećih troškova rada u Europi, a na to se mjesto učvrstila zbog previsokih doprinosa i naknada.

Povratak u 1996.

Hrvatska ne stoji ništa bolje. Posljednji podaci Hrvatske narodne banke ukazuju na alarmantan pad investicija. U prvih šest mjeseci u Hrvatsku je investirano 154 milijarde eura, što znači da smo se vratili na razinu iz 1996.

Slovenija se našla u većim problemima s investicijama jer je od 2005. povećala trošak rada kao udjel u BDP-u za 19,4 posto. U Hrvatskoj je trošak rastao 12,7 posto, značajno pogleda li se prosjek EU, gdje je u istom razdoblju prosječno rastao 7,6 posto.

Utjecaj krize

U godinama krize pojedine zemlje su smanjivale trošak rada. Bugarska je 2011. smanjila cijenu rada 5 posto, Litva 5,5 posto, Grčka 4,5 posto, a Finska 2,5 posto.

Slovenija i Hrvatska zadržale su postojeću razinu troškova rada, a BDP je u krizi pao pa je trošak rada kao udio u BDP-u povećan. Hrvatska je tek ove godine s dolaskom nove vlade smanjila opterećenje bruto plaća budući da je doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje smanjen sa 15 na 13 posto.

Linićeve najave

Ministar financija Slavko Linić najavljuje i daljnje rasterećenje. I posljednje izvješće Svjetske banke potvrdilo je da je to jedini pomak u kriterijima kojima se procjenjuje lakoća poslovanja, koji je Hrvatsku smjestio na 84. mjesto od 185 zemalja.

Porezni klin za prosječnu plaću u Hrvatskoj je 40 posto, a najveće je opterećenje za natprosječne plaće, za koje se troškovi penju i do 60 posto. Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 5541 kunu, dok je prosječna bruto plaća, dakle ukupan trošak poslodavca, bila 7977 kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 23:18