Pad osobne potrošnje srušio hrvatski BDP, jednako je i u zemljama Europske unije

U drugom kvartalu ove godine nastavljen je trend pada domaće potražnje na godišnjoj razini, koji je bio prisutan i u prethodna tri kvartala.

Pritom je dinamika pada od 2,8 posto osjetno povećana u odnosu na prethodna dva kvartala. Realno su smanjene sve komponente domaće potražnje osim zaliha, pri čemu se najviše isticao pad osobne potrošnje. Ističe se to u analizi gospodarskih kretanja Hrvatske gospodarske komore o strukturi BDP-a.

Značajan pad

Naime, osobna potrošnja je nastavila padati istim trendom, i to pod utjecajem faktora karakterističnih za cijelo krizno razdoblje: pada zaposlenosti, laganog smanjenja realnih neto plaća te smanjenja kreditnih plasmana stanovništvu koji su u razdoblju prije krize bili najznačajniji faktor njezina rasta.

- Istodobno je pala inozemna potražnja koja je, mjereno realnom vrijednosti izvoza roba i usluga, smanjena za 1,8 posto. Tako se pad ukupne potražnje kretao na razini od 2,5 posto - upozoravaju u HGK .

Sve to prouzročilo je u drugom kvartalu pad ukupne domaće proizvodnje roba i usluga. Najviše je smanjena bruto dodana vrijednost u industriji i građevinarstvu. Istovremeno, za 3,3 posto smanjena je vrijednost uvoza roba i usluga, što je dovelo do realnog pada BDP-a u drugom kvartalu za 2,2 posto. U prvih šest mjeseci BDP je tako pao za 1,7 posto.

Dužnički problemi

“Pad BDP-a od 0,5 posto, nakon stagnacije na godišnjoj razini, zabilježen je u prvom kvartalu i u Europskoj Uniji, na koju su najviše utjecale pojedine članice opterećene dužničkim problemima”, ističe se u analizi.

I EU bilježi pad javne potrošnje, što se također odrazilo na ukupnu proizvodnju roba i usluga. U prvih šest mjeseci najveći pad BDP-a zabilježen je u Grčkoj, Portugalu, Italiji i Cipru, međutim pad nije izbjegao ni veći broj ostalih članica poput Češke i Slovenije.