Bankarsko tržište na prekretnici

Porezne povlastice koje su hrvatske banke dobile na otpise svojih potraživanja ove godine otvaraju prostor za snižavanje cijene kredita

Posljednja redovita obratna repo aukcija, na koju se nije prijavila niti jedna banka, pokazuje da su banke u Hrvatskoj suzdržane glede kreditne aktivnosti. Uglavnom sporo spuštaju kriterije za odobravanje kredita i sporo smanjuju kamatne stope na kredite
Ante Žigman
 Goran Mehkek / HANZA MEDIA

Europska centralna banka prošli je tjedan ponovila da nastavlja s politikom otkupa obveznica do kraja godine i nije promijenila kamatne stope usprkos rastu inflacije u Njemačkoj. Naime, ECB je još u prosincu objavio da će do kraja ožujka ove godine otkupljivati do 80 milijardi eura imovine banaka, a od travnja do kraja 2017. godidne 60 milijardi eura mjesečno. Pojedini članovi odbora Upravnog vijeća ECB-a smatraju da bi trebalo najaviti i ranije prestati s ovako labavom monetarnom politikom. Međutim, većina članova Upravnog vijeća ECB-a nije uvjerena da je učinjeno dovoljno da se potakne dugoročan ekonomski rast te da temeljna inflacija nije na uzlaznoj putanji.

Koliko je ovakva monetarna politika rizična? Treba li ECB voditi više računa o najvećim članicama Europske monetarne unije?

Ova situacija pokazuje da u Upravnom vijeću ECB-a presudnu riječ imaju zemlje koje još nisu u potpunosti sigurne da su na uzlaznoj putanji ekonomskog rasta i inflacije, dok je Njemačka ostala usamljena i nalazi se pred rizikom pregrijavanja ekonomije i mogućeg bržeg rasta inflacije. Upravno vijeće ECB-a uzet će u obzir jedino nagli rast plaća kao poticaj za normalizaciju monetarne politike.

Naime, ECB-ovo je stajalište da je rast inflacije u Njemačkoj uzrokovan uglavnom rastom cijena energenata i hrane, što se smatra privremenim.

Banke i ekonomski rast

Nakon gotovo desetljeća od financijske krize pojedine velike europske zemlje i dalje imaju problem s bankama. Naime, Italija je jedna od velikih i važnih članica Europske unije koja unatoč poboljšanjima u bankarskom sektoru još ima velike rizike za ekonomski oporavak zbog problematičnih banaka.

Pojedine banke talijanska vlada želi dokapitalizirati opreza radi, jer europska regulativa predviđa da se obavi bail-in (pretvaranje depozita u udjele) prije nego što vlada dokapitalizira neku banku.

Poboljšanja u bankarskom sektoru su vidljiva zbog smanjenja udjela nenaplativih kredita, što je posljedica najboljih ekonomskih rezultata u Italiji u posljednjih šest godina. No, strukturni problemi u talijanskom bankarskom sektoru sigurno će još potrajati budući da se bankarski sektor sastoji od puno malih banaka koje ne mogu iskoristiti prednosti ekonomije obujma. Uzimajući u obzir veliku monetarnu ekspanziju ECB-a, ekonomski oporavak u Italiji je ispod očekivanja i očekuje se usporavanje ekonomskog rasta nakon što iduće godine završe izdašne mjere ECB-a.

Banke u srednjoj i istočnoj Europi se oporavljaju i trenutno su manje ranjive na financijski stres nego što su bile prije nekoliko godina. Prije svega, to je vidljivo ako se promatra kapitalna adekvatnost koja je kod svih zemalja dvoznamenkasta i znatno veća od 6 posto, koliki je minimum propisani regulativom Basel III (tablica).

Stopa dospjelih neplaćenih potraživanja je, pak, visoka, ali bilježi pad. Među usporedivim zemljama, Hrvatska ima najvišu stopu nenaplativih kredita nakon Bugarske (tablica), a istodobno nisku stopu rasta kredita privatnom sektoru te velik iznos kredita u inozemnoj valuti i s valutnom klauzulom, što smanjuje otpornost na stres zbog izloženosti klijenata valutnom riziku. S druge strane, hrvatski bankarski sustav ima izvrsne pokazatelje adekvatnosti redovnog kapitala od 20 posto te nisku kratkoročnu inozemnu zaduženost banaka.

Većina banaka u srednjoj i istočnoj Europi smanjila je ovisnost o kratkoročnom inozemnom financiranju, što ih je činilo osjetljivima na financijske šokove. Trenutno se banke uglavnom financiraju kroz puno stabilnije domaće depozite. Implikacija pozitivnih indikatora u bankarskom sektoru otvara prostor da se ciklus kreditiranja okrene u pozitivnom smjeru u zemljama koje su od 2008. zabilježile pad kreditne aktivnosti.

Posljednja redovita obratna repo aukcija, na koju se nije prijavila niti jedna banka, pokazuje da su banke u Hrvatskoj suzdržane glede kreditne aktivnosti. Uglavnom sporo spuštaju kriterije za odobravanje kredita i sporo smanjuju kamatne stope na kredite. Dobit prije poreza za 2016. godinu iznad 6 milijardi kuna očito zadovoljava bankare, koji su se uglavnom postavili pasivno prema novonastaloj situaciji. Snizili su pasivne kamatne stope ispod 1 posto i uz prilično visoke kamatne marže mirno ubiru rentu od države i stanovništva.

Porezne povlastice koje hrvatske banke uživaju u ovoj godini na otpise svojih potraživanja dodatno otvaraju prostor za snižavanje cijene kreditiranja.

Podaci s početka godine ne pokazuju oporavak kreditiranja u odnosu na prošlu godinu, pa se može očekivati da će banke u idućem razdoblju ponuditi povoljnije uvjete kredita kako bi zainteresirale klijente.

*Autor je zaposlen u Hrvatskoj narodnoj banci i potpredsjednik je Povjerenstva za fiskalnu politiku. Stavovi autora izneseni u ovom tekstu ne predstavljaju nužno i stavove institucije u kojoj je zaposlen.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 13:01