Rasprave&rješenja

PREKOMPLICIRANO I PRESPORO I dalje smo na začelju po korištenju EU fondova. Treba jako ubrzati pripremu i objavu natječaja, te efikasnije upravljati

Pred kraj 2016. godine stopa iskorištenosti EU fondova osjetno je porasla, na 80,7%. No, unatoč takvom napretku, sve države EU krajem prošle godine imale su veću stopu iskorištenosti od Hrvatske, pri čemu je prosjek EU 28 iznosio 94,1%
 Arhiva / Pixabay.com

Prema procjenama Europske komisije, u slučaju korištenja punog potencijala fondova EU, u državama srednje i istočne Europe rast BDP-a mogao bi se uvećati i do 3 postotna boda godišnje. Koliko bi takvo povećanje gospodarskog rasta bilo značajno za Hrvatsku, govori i podatak da je hrvatski BDP u 2016. godini, u odnosu na pretkriznu 2008., realno bio niži više od 8%. Stoga se intenzivnije korištenje sredstava fondova EU nameće i kao razvojni prioritet.

Važno je naglasiti da se u 2016. godini zamijetio napredak u odnosu na prethodne godine. Naime, prema podacima Ministarstva financija, u 2014. godini iz proračuna EU povučeno je 584 milijuna eura, a u 2015. godini 556 milijuna eura. U 2016. godini, prema procjenama HGK, Hrvatska je povukla oko 850 milijuna eura. Potrebno je naglasiti da se navedeno dominantno odnosi na sredstva fondova EU koja su predviđena za proračunsko razdoblje EU od 2007. do 2013. godine te da je prošla godina bila zadnja u kojoj su se mogli dostaviti zahtjevi za isplate iz tog proračunskog razdoblja. Kako bi što manje sredstava ostalo neiskorišteno u proračunu EU, bitno je da je ostvareno značajno povećanje korištenja fondova Unije. Unatoč takvim naporima, Hrvatska je već dulje vrijeme zadnja u EU po apsorpciji sredstava, odnosno po isplatama u odnosu na sredstva predviđena u proračunu EU.

Primjerice, stopa iskorištenosti sredstava fondova EU iz proračunskog razdoblja 2007. - 2013. rasla je u Hrvatskoj sa 18,3% u 2013. godini na 45,1% u 2014. te na 58,6% u 2015. godini, a prema posljednjim dostupnim podacima Europske komisije, pred kraj 2016. godine stopa iskorištenosti osjetno je porasla, na 80,7%. Unatoč takvom napretku, sve države EU krajem prošle godine imale su veću stopu iskorištenosti od Hrvatske, pri čemu je prosjek EU 28 iznosio 94,1%. Grčka je jedina dosegnula 100%, a samo su Malta i Hrvatska ispod 90%.

Razlozi dosadašnjega slabijeg korištenja sredstava iz fondova EU uglavnom su posljedica neuravnoteženosti velikog broja projektnih prijedloga, ali i nedostatka osoblja u nadležnim tijelima te učestale izmjene natječajne dokumentacije. Prošlogodišnje intenziviranje iskorištenosti sredstava EU prvenstveno je posljedica rasta broja objavljenih natječaja, jačanja administrativnih kapaciteta u sustavu upravljanja i kontrole fondovima EU te informiranja potencijalnih korisnika.

U nadolazećem razdoblju intenziviranje korištenja sredstava postaje ključno, što je vidljivo i iz službenih podataka. Naime, Europska komisija objavila je i podatke o iskorištenosti sredstava fondova EU iz trenutnog proračunskog razdoblja EU, 2014. - 2020. godine. Od ukupno 12,68 mlrd. eura sredstava fondova EU i nacionalnog sufinanciranja (koliko Hrvatska ukupno ima na raspolaganju u tom proračunskom razdoblju) do studenog prošle godine iskorišteno je, odnosno isplaćeno za projekte, manje od 0,4%. Po tom pokazatelju iskorištenosti, Hrvatska je na 22. mjestu u EU (prosjek EU 28 je 1,7%). U državama središnje i istočne Europe, samo Slovenija i Rumunjska bilježe lošiji rezultat.

Kad bi se promatrala dodijeljena (a još neisplaćena) sredstva za projekte, u odnosu na ukupan iznos na raspolaganju, Hrvatska je na 25. mjestu sa 9,1% (prosjek EU 28 je 19,4%). Među državama srednje i istočne Europe, lošija je samo Rumunjska sa 7,2%.

Budući da je taj pokazatelj dodijeljenih, još neisplaćenih sredstava, naznaka budućih kretanja stvarnih isplata, njegov nizak iznos za Hrvatsku sugerira da će relativna pozicija Hrvatske još neko vrijeme biti među lošijima u EU. Da ne bismo ostali u donjem dijelu ljestvice EU, potrebno je ubrzati pripremu i objavu natječaja, ali i sustav upravljanja i kontrole fondovima EU učiniti efikasnijim (ako ne i jednostavnijim). Primjerice, u Hrvatskoj su u sustav upravljanja i kontrole fondova regionalne politike EU uključena dva ministarstva kao upravljačka tijela te dodatno i dvije razine posredničkih tijela s ukupno oko 20 institucija (ministarstva, agencije, zavod, ured...). Za usporedbu, po iznosu dodijeljenih sredstava iz fondova EU među najbližima Hrvatskoj je Slovačka. U njoj većina operativnih programa (strateških dokumenata) za korištenje fondova EU uz upravljačka tijela uopće nema definirane dodatne razine posredničkih tijela, a Slovačka pritom ima puno veću stopu iskorištenosti fondova EU od Hrvatske.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:54