JAVNE FINANCIJE

"PRVI PUT JE PRORAČUN U SUFICITU, ALI TU NE TREBA STATI" Marić dosad uspijevao bez dramatičnih rezova, sad se treba baciti na reforme javnih politika

 Goran Mehkek / Hanza Media

Prvi put otkad se primjenjuje europska metodologija proračun je završio u suficitu i lani je iznosio 2,7 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a, dok je godinu ranije ostvaren deficit od 3,2 milijarde kuna ili 0,9 posto. Istodobno, javni dug je pao na 78 posto BDP-a, najnižu razinu od 2012. godine.

Tako pokazuju podaci DZS-a, a prema riječima ravnatelja DZS-a Marka Krištofa, najveći utjecaj na ostvarenje suficita u odnosu na prethodne godine imalo je povećanje poreznih prihoda te znatno poboljšanje rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća.

Za premijera Andreja Plenkovića rezultat je iznad očekivanja, “ali u skladu s našim odgovornim vođenjem fiskalne politike”. Jednako zadovoljan objavljenim rezultatima je i ministar financija Zdravko Marić koji je trenutačno u Washingtonu, na skupštini MMF-a, a kao glavne razloge on izdvaja gospodarski rast i veće prihode koji se nisu prelili u povećanje potrošnje, a k tome “stvoreni su i uvjeti za novi krug poreznog rasterećenja”. Treći element je rashodna strana proračuna koja je ostala u skladu s planom, unatoč povećanju nekih stavki u odnosu na originalni plan, kao što su zdravstvo i izdaci za elementarne nepogode, a nakon dugo vremena rasle su i plaće u državnim i javnim službenicima.

Porezna politika

- Ono što me kao ministra financija posebno raduje jest podatak o izdacima za kamate koji su lani dodatno smanjeni za milijardu kuna. U dvije godine riječ je o više od dvije milijarde kuna ili oko 15 posto, pa smo s 12 milijardi kuna došli na iznos nešto niži od deset milijardi - ističe Marić. Na pitanje što se može očekivati od najavljenog poreznog rasterećenja kaže da će idući tjedan na Vladi biti predstavljen Nacionalni program reformi i Program konvergencije koji će dati okvir proračuna za iduće tri godine. Što se tiče porezne politike, dodaje Marić, u ovom trenutku ne može govoriti o detaljima, ali u skladu s najavama “za iduću godinu svakako računamo s nastavkom poreznog rasterećenja”.

Prezentirana statistička slika je jako dobra, ocjenjuje Zrinka Živković Matijević, analitičarka RBA, ističući kako se pokazalo da je fiskalnu konsolidaciju moguće provesti bez dramatičnih rezova. Trendovi ukazuju da se može govoriti i o nastavku povoljnih fiskalnih kretanja.

- Ali tu posao ne treba stati, već, naprotiv, trebalo bi se nastaviti s konkretnim strukturnim mjerama u konkretnim javnim politikama - ističe Živković-Matijević.

Nove prognoze

Tim prije jer analitičari RBA očekuju nešto slabiji ekonomski rast u ovoj godini, od 2,3 posto, što bi moglo značiti i nešto niže prihode, a onda i povratak na proračunski manjak od oko 0,8 posto. Samo po sebi to nije ništa loše, kaže ova analitičarka, “ako se manjak iskoristi na kvalitetan način”. K tome, ako se isključe izdaci za kamate, proračun će i četvrtku godinu zaredom ostvariti višak, odnosno primarni suficit, što znači nastavak smanjivanja javnog duga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 02:41