PUTINOVA OSVETA U Rusiju zabranjen uvoz hrane iz Hrvatske! Od naših poduzeća iz prehrambenog sektora sada samo dvije tvrtke imaju prolaz na to tržište

Skidanje niza hrvatskih tvrtki s popisa izvoznika u Rusiju novi je korak unatrag u hrvatsko-ruskim odnosima. Ruske su vlasti, naime, početkom godine uskratile izvozne dozvole za dobar dio hrvatskih prehrambenih tvrtki, pa slobodan prolaz na ogromno rusko tržište s gotovo 145 milijuna potencijalnih potrošača, sukladno novim pravilima igre, od naših poduzeća iz prehrambenog sektora sada imaju samo Podravka i Sardina.

Informacija je to koju je objavio dio hrvatskih medija, a koju su nam potvrdili u HGK, kao i u poslovnim krugovima. No, nikakvu službenu reakciju nismo dobili iz Ministarstva vanjskih poslova, dok nam u ruskom veleposlanstvu u Zagrebu i hrvatskim tvrtkama kojima je uskraćena mogućnost izvoza u Rusiji to nisu htjeli komenirati. Inače, prema dostupnim informacijama, među oštećenima su varaždinske tvrtke Vindija i Koka, zatim Perutnina Ptuj - Pipo iz Čakovca, kao i Belje i PIK Vrbovec koji su u sastavu Agrokora.

Na popisu hrvatskih tvrtki kojima je službena Moskva upalila crveno svjetlo nalaze se kompanije koje dulje od 36 mjeseci nisu izvozile na rusko tržište: one sada, objašnjavaju u HGK, imaju zabranu izvoza u Rusiju. S druge strane, one tvrtke koje u razdoblju duljem od 18 mjeseci nisu izvozile u Rusiju nalaze se na listi suspendiranih, a među njima su, prema informacijama iz Komore, PIK Vrbovec i Vindija. Razlog neaktivnosti hrvatskih tvrtki prema ruskom tržištu, dodaju, uglavnom se može tražiti u sankcijama koje je EU, čiji je dio i Hrvatska, uvela Rusiji.

Revizija dozvola

- Federalna služba za veterinarski i fitosanitarni nadzor početkom 2017. izvršila je reviziju evidentiranih dozvola za izvoz u Rusiju, koje su izdane europskim tvrtkama, a sukladno uobičajenoj proceduri - ističu u HGK, poručujući da je riječ o “standardnoj proceduri revizije ranije dobivenih dozvola poljoprivredno-prehrambenih tvrtki za izvoz iz EU u Rusku Federaciju”. Sličnu proceduru, napominju u HGK, primjenjuju i druge zemlje, pa tako i SAD.

Sankcije EU

- Zbog sankcija EU prema Rusiji nije bilo moguće izvoziti proizvode životinjskog porijekla u Rusiju, pa mnoge naše kompanije nisu ni bile u mogućnosti izvoziti na to tržište - neslužbeno nam kažu u jednoj od tvrtki koje su ostale bez “izvozne putovnice” za ogromno tržište od Kalinjingrada do Vladivostoka.

Iako dobar dio naših sugovornika tvrdi da u toj odluci Moskve nema politike, već se, po njima, radi o čisto trgovinskoj odluci, zanimljivo je da ona dolazi u vrijeme snažnog zatezanja konopca u geopolitičkim odnosima između Zapada i Rusije, čija su žrtva i hrvatsko-ruski odnosi. Ovdje valja podsjetiti da je Anvar Azimov, ruski veleposlanik u Zagrebu, prošloga tjedna prozvao Agrokor da se ne nalazi među najznačajnijim hrvatskim tvrtkama koje surađuju s Rusijom. Isto tako, potrebno je podsjetiti i na nedavni posjet premijera Andreja Plenkovića Kijevu, kada je Ukrajini ponudio korištenje hrvatskih iskustava u reintegraciji odmetnuih (proruskih) područja.

- Kod Rusa je sve politika. Hrvatska je članica Europske unije i NATO-a, pa i svoju globalnu strategiju mora usklađivati s ostalim članicama - kaže nam jedan sugovornik iz diplomatskih krugova, koji je želio ostati anoniman. I sugovornici iz poslovnih krugova kažu nam da se geopoliitčki faktor ni u ovoj priči ne može zanemariti.

- Geopolitika je važna u odlukama ruskih vlasti. U Moskvi gledaju kako se tko ponašao tijekom krize: oni koji su tamo ostali, njih cijene. Osim toga, u Rusiji je jako važno kakve odnose imate s političkim i financijskim establišmentom - objašnjava jedan od naših gospodarstvenika. Kada je, pak, riječ o Podravki i Sardini, njihovi čelni ljudi kažu da su zadovoljni plasmanom svojih roba na ruskom tržištu.

Konzerve ribe

- Zadovoljni smo ruskim tržištem. Naši se proizvodi, riblje konzerve, mogu naći po cijeloj Rusiji - kaže Mislav Bezmalinović, direktor Sardine iz Postire na Braču. Njegova tvrtka u Rusiji godišnje ostvari prihod od oko milijun eura, što čini pet posto ukupnih prihoda kompanije.

- U našoj se strategiji Rusija pojavljuje kao tržište s velikim potencijalom. Jako smo zadovoljni plasmanom naših roba u Rusiji - ističe Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave koprivničke Podravke.

Dodaje da su u prvih devet mjeseci prošle godine u segmentu hrane u Rusiji imali porast od čak 50 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Posebno im dobro idu Vegeta i juhe. U segmentu lijekova, koje proizvodi njihov Belupo, rast prodaje im u istom razdoblju iznosi oko 10 posto. Na ruskom tržištu, kaže, posebno dobro idu dermatološki proizvodi. U svakom slučaju, zaključuje Mršić, u Podravki razmatraju mogućnost pokretanja proizvodnje u Rusiji.

Unatoč novim preprekama u hrvatsko-ruskim gospodarskim odnosima, naši sugovornici vjeruju da će se odnosi Moskve i Zagreba postupno poboljšavati. I to ne samo oni ekonomski, nego i politički.

- Ti će odnosi ići u pravcu poboljšanja. Hrvatska je započela ozbiljan dijalog s Rusijom - zaključuje naš sugovornik iz hrvatskih diplomatskih krugova. I u Hrvatske gospodarske komore ističu da je hrvatska strana trenutno u pregovorima s ruskim kolegama oko dobivanja uvjeta koje je potrebno ispuniti za obnavljanje izvoznih dozvola onim hrvatskim kompanijama koje i dalje budu za to zainteresirane.

Izazov za hrvatsko-ruske trgovinske odnose mogla bi biti i najnovija odluka ruskih vlasti da privremeno zabrani uvoz piletine i jaja iz Hrvatske. Ta je odluka, kažu nam u ruskim diplomatskim krugovima, objavljena 10. veljače. Donesena je zbog pojave ptičje gripe, a uz Hrvatsku odnosi se na Rumunjsku, Švedsku i Čile. - Riječ je o privremenoj mjeri koja će uskoro biti ukinuta. Tu nema politike - zaključuje naš sugovonik.