NOVI PAD CIJENA NEKRETNINA

SLOM TRŽIŠTA Cijene stanova još ruše dražbe i najava poreza na nekretnine

Dok se tržište nekretnina u nekim zemljama EU već vratilo na razine iz 2008., u Hrvatskoj još snažno pada
 Goran Mehkek/CROPIX

Cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj bile su 2,9 posto niže u drugom tromjesečju ove godine nego u istom razdoblju lani, objavio je Eurostat. Time je nastavljen višegodišnji trend smanjivanja cijena nekretnina, ali po znatno nižoj stopi nego u prethodnim kvartalima kada su padale više od 10 posto. Je li to naznaka da se urušavanje tržišta nekretnina bliži kraju?

Premda je ranije mislila da će 2014. godina biti u znaku zaustavljanja pada, Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u to više nije sigurna.

Velika očekivanja

Jedan od razloga tome je učestalija prodaja stanova na dražbama sudskim putem jer su banke prisiljene rješavati ih se, a to znači da često idu po znatno nižim cijenama.

- Proces čišćenja tržišta od zaliha iz prethodnog ciklusa je u tijeku i ovisno o tome koliko će se brzo realizirati imat će utjecaj na ukupnu cijenu. S obzirom na to da statistika ne obuhvaća na taj način prodane stanove, njihov utjecaj na ukupnu cijenu je neizravan, na način da formiraju određena očekivanja - objašnjava Vizek. U agenciji Aukcija nekretnina, specijaliziranoj za izvansudska nadmetanja, također potvrđuju da je primjetan porast prodaje nekretnina putem javnih dražbi, a to je vidljivo i kroz broj oglasa u tisku, kao i na očevidniku nekretnina HGK. Po broju predmeta, kaže Matej Samardžić iz Aukcije za nekretnine, prednjači Istarska županija, a neke nekretnine dražbuju se i po šest, sedam ili više puta.

Mali interes kupaca

- Realizaciju je teško komentirati, no tu se najviše postavlja pitanje određivanje početne cijene te koliko je ona realna - kaže Samardžić. Povećana je i ponuda stanova, pogotovo novogradnje. Prodavatelji su najčešće građevinske tvrtke te privatni investitori i banke. Cijenu uglavnom uvjetuju banke koje su kreditirale gradnju, a kada se stanovi prodaju, dodaje Samardžić, ona je “manja od tržišne”.

Prema podacima HNB-a, cijene stambenih nekretnina pale su oko 30 posto u odnosu na pretkriznu 2008. i vratile su se na razine s kraja 2004. godine. Kako analitičari HNB-a navode u posljednjoj publikaciji Financijske stabilnosti, hedonistički indeks cijena nekretnina, koji se računa na osnovi realiziranih i procijenjenih transakcija s Hrvatske burze nekretnina, a koristi ga i Eurostat, cijene su značajnije počele padati tek 2013. godine.

Iako su cijene osjetno niže, interes za kupnju stambenih nekretnina je prilično skroman. Oživljavanje tržišta nekretnina, smatraju ekonomisti, nije realno očekivati dok ne krene oporavak tržišta rada, rast kredita i ukupne ekonomije. Prema sadašnjem stanju, to se još ne čini izgledno pa je neizbježan daljni pad cijena nekretnina. S obzirom na to da građani očekuju da će cijene još padati, to dodatno odgađa oporavak potražnje.

Utjecaj Komisije EU

Dodatni razlog tome je neizvjesnost oko uvođenja poreza na nekretnine koji bi tržište dodatno pogurao prema dolje. Iako je Vlada u okviru procedure prekomjernog deficita obećala Europskoj komisiji da će taj porez uvesti 2016. godine, ministar financija Boris Lalovac naknadno je zauzeo stav da će to biti postupni proces, do 2020. godine. Uskoro će biti poznato je li on prihvatljiv i za Komisiju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 07:15