DEFICITARNA ZANIMANJA

ŠTO SU U ANKETI REKLI RADNICI U TURIZMU: Visina plaće je glavni razlog zbog kojeg pojedini poslodavci ne mogu pronaći zaposlenike

 
Igor Žonja
 Arhiva

Uljaniku nedostaju brodomonteri, elektrozavarivači i brodocjevari, Agrokoru trgovci i vozači... Na hrvatskom tržištu rada zapravo nedostaje zanimanja za cijeli spektar djelatnosti: od IT-a, zdravstva, transporta, turizma, ugostiteljstva, građevinarstva do brodogradnje. Nedostaje i kreativnih i nekreativnih radnika, zanatlija, inženjera, programera, liječnika, konobara, kuhara, tesara, zidara… Dakle, hrvatsko tržište rada ne zadovoljava ni osnovne potrebe hrvatskih poduzetnika, kamoli inovativne i kreativne. A u ovom trenutku, kada je aktualna turistička sezona, najveći deficit radne snage dolazi upravo iz tog sektora. Barem što se tiče južnijih dijelova Hrvatske.
- U obalnim dijelovima zemlje postoji relativno velika potražnja za kvalifikacijama poput kuhara, slastičara, konobara, hotelijersko-turističkih tehničara itd., dok su u nekim kontinentalnim dijelovima tražena pojedina obrtnička, odnosno građevinska zanimanja. U mnogim dijelovima zemlje traže se nastavnici matematike, prirodoslovnih predmeta i stranih jezika, zatim medicinske sestre i liječnici te stručnjaci za računarstvo, elektrotehniku i strojarstvo - nabrajaju u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Prema podacima portala MojPosao, među najtraženijim zanimanjima u prvoj polovici 2017., koja su u ovom trenutku i najdeficitarnija, dominiraju ona iz područja turizma i ugostiteljstva. Najviše se traže konobari, prodavači, kuhari, vozači, programeri, prodajni predstavnici i skladištari.

Plaće u deficitarnim kategorijama*

- turizam - 13 posto niže u odnosu na hrvatsku prosječnu plaću
(kuhar 4495 kuna, konobar 3800 kuna, recepcionar 4179 kuna, pomoćno kuhinjsko osoblje 3712 kuna, spremačica 3186 kuna, animator 3930 kuna, pizza majstor 4432 kuna)
- IT i telekomunikacije - u prosjeku 26% više od prosjeka
- zdravstvo - 3% više od prosjeka
- građevina - 2% više od prosjeka

* podaci servisa MojaPlaća, drugi kvartal 2017.


- Turistički djelatnici već su godinama među najtraženijim radnicima u Hrvatskoj, a potražnja za njima rast će i u budućnosti - smatra Igor Žonje, predsjednik Uprave portala MojPosao, i dodaje da je za radna mjesta u turizmu najviše poslodavaca na Jadranu, ali i u Zagrebu. To su prvenstveno hoteli, hotelski lanci te kafići i restorani.
No, mnogi od njih imaju teškoća u pronalaženju zaposlenika za pojedine radne pozicije. Doduše, oni koji nude primjerenu plaću i dobre uvjete, nemaju. I tu je srž problema.
- Istraživanje koje smo proveli na temu realnih i očekivanih plaća u turizmu pokazuje da tražitelji posla smatraju kako je razlika između realnih i očekivanih plaća u turizmu prilično velika, posebno za pojedina zanimanja. Jednako tako, u anketi koju smo nedavno proveli ispitanici su upravo visinu plaće istaknuli kao glavni razlog zbog kojeg pojedini poslodavci ne mogu pronaći zaposlenike - ističe Žonje koji smatra da će morati nastupiti određene korekcije ako se ne želimo suočiti s ozbiljnim manjkom radne snage u turističkim djelatnostima te ako kvote za uvoz inozemnih radnika ostanu na istoj razini kao i do sada.
Dodatni problem je i sustav obrazovanja.

Martina Matejić s portala Posao.hr, međunarodni konzultant za regrutaciju, smatra da će u budućnosti zanimanja koja su deficitarna biti još deficitarnija, dok će suficitarna i dalje biti takva jer naš obrazovni sustav trenutačno teško udovoljava potrebama tržišta rada. Vjeruje i da će neka zanimanja postati suficitarna zbog većeg korištenja tehnologije, npr. trgovci ili recepcionari.
- Budućnost obrazovanja je u modularnom online obrazovanju koje će pokrivati određeni segment specifičnog, strukovnog obrazovanja. Ako netko bude imao potrebu za prekvalifikacijom ili dodatnom edukacijom te trebao neko specifično znanje, na internetu će moći pronaći module koji to pokrivaju i završiti samo to, a neće trebati upisivati cijele programe školovanja. Osim toga, pojedini fakulteti i veleučilišta u privatnom vlasništvu najbliže su modelu obrazovanja koji može pratiti tržište rada - govori Matejić.
Dodaje da ako se sustav obrazovanja uskladi, uvođenje stipendija, rigoroznijih upisnih kvota (kod pojedinih suficitarnih zanimanja) ili omogućavanje plaćenih praksa u inozemstvu može pridonijeti povećanju zanimanja za edukaciju, odnosno usavršavanje za neka od deficitarnih zanimanja.
Savjeti za rješenje problema dolaze i od poslodavaca.
- Prvo mi kao država moramo definirati dugoročne strateške ciljeve koje nećemo mijenjati svake godine. Shodno tome treba definirati i strategiju obrazovanja, temeljnog i cjeloživotnog, te napraviti plan kako nezaposlene koji su na burzi, a i oni koji nisu a ne rade, vratiti u svijet rada upravo na zanimanja koja su deficitarna ne samo danas, nego će biti i u sljedećim godinama - preporuke su Admire Ribičić, direktorice Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove u HUP-u.

Plaće u deficitarnim kategorijama*

- turizam - 13 posto niže u odnosu na hrvatsku prosječnu plaću
(kuhar 4495 kuna, konobar 3800 kuna, recepcionar 4179 kuna, pomoćno kuhinjsko osoblje 3712 kuna, spremačica 3186 kuna, animator 3930 kuna, pizza majstor 4432 kuna)
- IT i telekomunikacije - u prosjeku 26% više od prosjeka
- zdravstvo - 3% više od prosjeka
- građevina - 2% više od prosjeka

* podaci servisa MojaPlaća, drugi kvartal 2017.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 12:04