Uz podršku Svjetske banke, HBOR će izdavati obveznice

Svjetska banka trenutačno radi na izradi nove četverogodišnje strategije za Hrvatsku, koja bi trebala donijeti i malo drukčiju ulogu te institucije u Hrvatskoj.

Umjesto velikog broja kreditnih programa - od 1993. godine odobreno je 47 projekata vrijednih 3,3 milijarde dolara - buduća aktivnost zamišljena je kao više analitička i savjetodavna.

Korist od članstva u EU

Pritom bi fokus trebao biti na strukturalnim i institucionalnim reformama koje bi trebale povećati ekonomsku konkurentnost, kao i kapacitete za apsorbiranje fondova EU. Nova strategija za razdoblje od 2013. do 2017. godine istražit će i mogućnosti za primjenu inovativnih instrumenta i pristupa podrške zemlji, navodi se u najnovijem Pregledu partnerskih programa s Hrvatskom. Ti novi instrumenti, čini se, uključuju podršku HBOR-u za izdavanje obveznica. Svjetska banka smatra da je HBOR “osigurao važnu podršku oporavku realne ekonomije u Hrvatskoj” i stoga razmatra garancijske operacije koje bi HBOR-u osigurale da u budućnosti izda obveznice. Potrebni kapital HBOR je do sada osiguravao preko države, HNB-a i međunarodnih institucija, ali nije izdavao obveznice.

Uz transformaciju iz tradicionalnog kreditora u “partnerstvo znanja”, buduća strategija bit će usklađena s ulaskom Hrvatske i pomoći će zemlji da maksimizira koristi od tog članstva. U posljednjem dokumentu posvećenom Hrvatskoj Svjetska banka navodi da je u neposrednoj budućnosti najveći izazov fisakalna konsolidacija. Međutim, “strukturne reforme mogle bi potaknuti stvaranje poslova, produktivnost i socijalnu koheziju”. Reforme su potrebne u gotovo svim područjima, a posebno u sustavu socijalne skrbi, što zbog globalne krize postaje urgentno.

Rast broja siromašnih

Broj siromašnih u Hrvatskoj od početka je krize porastao sa 10 na 14 posto, a toj skupini sve su više “ekonomski aktivni, bolje obrazovani i mladih ljudi iz urbanih područja”.

S obzirom na novac koji izdvaja za siromašne i ranjive skupine u društvu, Hrvatska je najizdašnija zemlja u srednjoj i istočnoj Europi. U 2011. godini to je bilo 2,9 posto BDP-a ili oko 10 milijardi kuna. No, samo 13,2 posto tog iznosa odlazi onima kojima je potreban. To je samo 0,4 posto BDP-a ili oko 1,3 milijarde kuna. Poboljšanje tog zastarjelog, previše centraliziranog sustava s velikim brojem institucija i programa koji nisu usklađeni traje, ali nedovoljno brzo.