Nakon što je Hrvatska pristupila Europskoj uniji, Vlada napokon kreće u ambiciozan projekt oživljavanja gospodarske diplomacije, od koje se očekuje da postane podrška izvozu i privlačenju ulaganja, a time i pokretač izlaska Hrvatske iz petogodišnje krize.
Suština je to osnivanja Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva, koje je Vlada osnovala na svojoj posljednjoj sjednici. To će tijelo voditi Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih poslova, a u njemu će sjediti i zamjenici ministara gospodarstva, financija, poduzetništva i obrta, regionalnog razvoja, prometa, turizma i popljoprivrede. Predviđeno je da u Povjerenstvo uđe i zamjenik ministra znanosti, no kako je to mjesto, nakon povratka Marije Lugarić u Sabor, upražnjeno, čekat će se njegovo imenovanje. Svoj doprinos radu novoga povjerenstva dat će i savjetnica premijera za gospodarstvo Spomenka Rakušić, kao i šefovi HBOR-a, HAMAG-a, CEI-ja i AIK.
- Da bismo se izvukli iz recesije i potaknuli gospodarski razvoj, potrebno je prije svega pokrenuti hrvatski izvoz i dati snažniju institucionalnu podršku hrvatskim kompanijama pri njihovu nastupu u inozemstvu. Država tu mora napraviti ono što može - olakšati poslovanje hrvatskim izvoznicima u zemlji, potaknuti njihov izlazak na strana tržišta i rušiti trgovnske barijere te zaštititi njihove interese u inozemstvu - kaže Joško Klisović, novoimenovani koordinator Povjerenstva.
Izvoz je već desetljećima Ahilova peta hrvatske gospodarske politike. Prošle smo godine, prema podacima državne statistike, u inozemstvo izvezli robe u vrijednosti malo većoj od 9,6 milijardi eura, dok je vrijednost uvezene robe iznosila gotovo 16,2 milijarde eura. U robnoj razmjeni sa svijetom imali smo, dakle, manjak veći od 6,5 milijardi eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 59,4 posto. Stanje u vanjskotrgovinskoj bilanci nesumnjivo bi bilo i lošije da Hrvatska već petu godinu zaredom ne grca u recesiji, koja je jako srezala potrošnju, a time i uvoz.
Osim već tradicionalnih žalopojki o nekonkurentnosti domaćih tvrtki, na slabe izvozne rezultate utjecao je i izostanak stvarne potpore nadležnih institucija. U brojnim slučajevima problem je čak bio i banalan jer izvoznici od hrvatskih diplomata najčešće nisu mogli dobiti ni osnovnu informaciju o tržištu na koje žele zakoračiti. Sada bi se to, međutim, trebalo promijeniti.
Slično stoje stvari i s ulaganjima. Stranci su, prema podacima HNB-a, u Hrvatsku u posljednjih 20 godina uložili nešto manje od 26,8 milijardi eura. Premda to nije malo, činjenica je da je u Hrvatskoj vrlo malo greenfield ulaganja, a upravo ona pokreću novu proizvodnju i izvoz te otvaraju nova radna mjesta. Stranci se žale na brojne birokratske prepreke s kojima se suočavaju prilikom ulaganja u Hrvatsku, a u usporedbi s drugima u regiji skupa im je i radna snaga, pa nas uglavnom zaobilaze. Oni koji se i odluče doći ovamo, često to požale.
- Potrebno je bolje iskoristiti mrežu diplomatsko-konzularnih predstavništava, što se posebno odnosi na naše počasne konzule, koji su u svojim zemljama i koje možemo dobro iskoristiti za promociju hrvatskoga izvoza i ulaganja - ističe Klisović.
Upravo bi reaktiviranje gospodarske diplomacije, u kombinaciji s davanjem savjeta za lakše poslovanje kako na domaćem, tako i na stranom terenu trebalo dati formulu koja bi Hrvatskoj omogućila izlazak iz krize. Gospodarski bi diplomati tako trebali uskakati ako negdje na granici zapne pošiljka robe iz Hrvatske, a na raspolaganju bi trebali biti i ako izvoznik treba bilo kakvu informaciju.
- Ideja osnivanja Povjerenstva, kao i sam koncept gospodarske diplomacije, rezultat su naših intenzivnih konzultacija s hrvatskim gospodarstvenicima tijekom posljednjih mjeseci - ističe Klisović.
Tako su, kaže, definirali i područja na koja trebna usmjetiti posebne aktivnosti. U fokusu će tako biti hrvatski izvoznici na tradicionalnim tržištima, kao i onima na kojima naše tvrtke uživaju dobru reputaciju.
Sastavni dio rada Povjerenstva bit će i preporuke Savjetu što izmijeniti u zakonima i praksi te koordinacija rada raznih tijela. Savjet će, pak, prijedloge dalje upućuvati u Vladinu proceduru. Prva sjednica Povjerenstva očekuje se u rujnu.
- Sličnih je inicijativa bilo i prije. Trebat će jako paziti da tu ne dođe do preklapanja funkcija s drugim institucijama - upozorava Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke, koji se slaže da je hrvatskom izvozu potrebna snažnija podrška države. Ipak, upozorava da jedini lijek za stvarno jačanje izvoza leži u rastu konkurentnosti i učinkovitosti.
No, u Vladi tvrde kako nema ni govora o preklapanju rada više različitih institucija. Svatko će, tvrde, raditi svoj posao.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....