Vlasnica frizerskih salona testirala platformu OiRA: 'Prije sam morala angažirati agencije i bilo je skupo, sad sam sve obavila online i besplatno'

Zadovoljavanje propisa o zaštiti na radu često poslodavcima, a posebno mikro i malim poduzetnicima, zadaje teškoće. Traženi postupci evidentiranja i procjene rizika te zadani kriteriji i uvjeti poduzetnicima oduzimaju dragocjeno vrijeme, često bez jasnog cilja i koristi, postupak je kompliciran i dugotrajan, a troškovi visoki. Međutim, stvari bi se uskoro mogle promijeniti, i to u korist poduzetnika.

Provedbom Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, kojim brižno koordinira Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, na području zaštite na radu planira se smanjivanje administrativnih troškova poslodavaca od 29 posto.

Alati

Tome će velikim dijelom pridonijeti uključivanje Hrvatske u platformu OiRA, internetsku interaktivnu procjenu rizika, koja omogućava da se procjenjivanje rizika standardizira i znatno pojednostavi. Platformu je razvila i održava je Europska agencija za zaštitu na radu, a zemlje članice EU koristeći platformu razvijaju i prilagođavaju alate za svoje potrebe i na svojim jezicima. Osim činjenice da bi uz korištenje OiRA-e zadovoljavanje zaštite na radu bilo jednostavnije, ta će aplikacija ujedno educirati poslodavce i radnike, a sve će biti besplatno.

Damir Krajač / Hanza Media

Jadranka Pezo

O tome s kojim su se problemima susretali prilikom zadovoljavanja svih kriterija zaštite na radu i što bi korištenje platforme OiRA moglo značiti za poduzetnike u praksi, razgovarali smo s Jadrankom Pezo, vlasnicom Studija Marcela koji okuplja pet frizerskih salona, četiri u Zagrebu i jedan u Velikoj Gorici. Jadranka Pezo je ujedno predsjednica Udruge poslodavaca u obrtništvu, zadrugarstvu i malom poduzetništvu.

Pilot-projekt

Da bi zadovoljila sve kriterije u provođenju zaštite na radu, morala je prikupiti i opsežnu dokumentaciju za procjenu rizika. Budući da se radilo o dugotrajnom procesu i kompliciranim propisima, Jadranka Pezo, kao i mnogi drugi mikro i mali poduzetnici, evidencije nije radila sama, nego je unajmljivala tvrtke specijalizirane za procjenu rizika.

“Nismo znali nikakav drugi način, nego smo angažirali agencije koje to rade. Oni su dali svoju ponudu i na temelju te ponude smo dogovorili da ćemo uzeti zaštitu na radu. Bilo je skupo. Što se tiče frizerskog salona i toga koliko frizerski saloni danas uopće mogu imati dobit, izuzetno skupo. Uvijek smo tražili i nekakve popuste, ali u iznosima je to bilo nekoliko tisuća kuna što je za frizerski salon poprilično velik izdatak. Cijene su se kretale od tisuću i pol pa čak do tri tisuće kuna godišnje po frizerskom salonu”, ispričala nam je Pezo.

Damir Krajač / Hanza Media

Jadranka Pezo

Međutim, nakon što se Hrvatska lani pridružila platformi OiRA, krenula je u izradu prvog alata za procjenu rizika, i to upravo za frizere. Nakon pilot-projekta Ministarstva gospodarstva, provedenog lani, alat je trenutačno u završnoj fazi testiranja te bi uskoro trebao i biti na raspolaganju vlasnicima frizerskih salona. Jadranka Pezo testirala je OiRA-u i vjeruje kako će aplikacija frizerima donijeti značajna rasterećenja.

Korisne stvari

“Riječ je ustvari o internetskoj interaktivnoj procjeni rizika koju ćemo moći samostalno obavljati. Čak će postojati mogućnost da u tome sudjeluju i naši radnici, što je dobro i što se tiče edukacije. Sama ta aplikacija ima vrlo korisnih stvari koje su potrebne da bi se djelatnici uopće upoznali sa zaštitom na radu. Koliko sam je ja prošla, vrlo je jednostavna, a i besplatna je”, zaključuje Pezo.

U Zavodu za unapređenje zaštite na radu istaknuli su da će državne institucije biti zadužene da OiRA alat bude uvijek ažuriran u skladu s trenutačnim propisima. Poslodavci će se stoga moći pouzdati da će svim važećim propisima moći pristupiti na jednome mjestu. Osim alata za frizere, u sljedeće dvije godine na hrvatski će se prevesti i prilagoditi ili u potpunosti izraditi i alati za administrativna zanimanja poput odvjetnika, poreznih savjetnika, računovođa i sl., zatim za trgovca, radnika u cestovnom transportu tereta, ličioca-soboslikara, vodoinstalatera, vozača taksija i druga zanimanja.

O tome što su sve donijele mjere administrativnog rasterećenja gospodarstva i što nam tek donose, čut ćemo na konferenciji o boljim propisima već u petak 9. ožujka u hotelu Esplanade u Zagrebu. Konferenciju organizira Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i Hrvatska udruga poslodavaca, pod medijskim pokroviteljstvom Jutarnjeg lista.

Damir Krajač / Hanza Media

Jadranka Pezo