NOVI PROJEKTI

DEVET HRVATSKIH OSKAROVACA Za otkrivanje tajni stanica kromosoma 3,5 milijuna eura

Od 2007. godine na natječaje ERC-a bilo je prijavljeno 43.000 projekata. Odobreno ih je samo 4500, među njima i projekti devet hrvatskih znanstvenika u inozemstvu i domovini. To je veliki uspjeh
Zagreb, 150414.Institut Rudjer Boskovic.Dr. Hrvoje Gebavi i dr. Iva Tolic znanstvenici koji su se vratili u Hrvatsku.Na fotografiji: Iva Tolic.Foto: Damir Krajac / CROPIX
 Damir Krajač / CROPIX

Više od dva milijuna eura potrošit će mlada hrvatska znanstvenica na istraživanje o diobi stanica, preciznije na proučavanje sila koje razdvajaju kromosome. U idućih pet godina dr. Iva Tolić (40) za to će dobiti 2,15 milijuna eura od Europskog istraživačkog vijeća (ERC).

Projekti koje financira ERC najbolja su istraživanja u Europi i znanstvenicima se dodjeljuju isključivo na principu izvrsnosti njihova rada. Dodjelju se izvrsnim mladim znanstvenicima na početku karijere kako bi utemeljili vlastitu grupu (ERC Starting Grant), ojačali vlastiti istraživački tim ili program (ERC Consolidator Grant) ili pak istraživačima koji već imaju uspješnu karijeru i stalnu profesorsku poziciju (ERC Advanced Grant). Svjesni da se sredstva dodjeljuju samo uskom krugu izvrsnih, na ERC-ove natječaje prijavljuju se samo najbolji znanstvenici, a zatim se u oštroj kompeticiji za financiranje odabire tek osam do 15 posto prijavljenih projekata. Iva Tolić dobila je ERC Consolidator Grant.

Znanstvenica koju je prestižni znanstveni časopis Cell prošle godine svrstao u “generaciju budućnosti”, 40 najboljih biologa u dobi do 40 godina, nakon 15 godina znanstvenog usavršavanja u Danskoj, Italiji, Americi i Njemačkoj upravo se vratila u rodni Zagreb. “ERC grant će mi omogućiti da se bavim znanošću u Hrvatskoj kao da sam ostala u Njemačkoj ili kao da sam prihvatila ponude za posao u drugim europskim zemljama koje imaju vrhunsku znanost”, rekla je dr. Tolić koja će zahvaljući ERC-ovim sredstvima zaposliti šestero mladih ljudi: tri doktoranda, dva poslijedoktoranda i suradnika.

“Od opreme ću kupiti ‘spinning disk’ flourescencijski mikroskop s mogućnošću laserske disekcije unutar stanice. Bit će to prvi takav mikroskop u Hrvatskoj”, kaže.

I druga znanstvena povratnica u domovinu, dr. Ana Sunčana Smith, dobila je novčanu potporu za svoj projekt. Njezin i projekt dr. Ive Tolić od ERC-a su zajedno dobili više od 3,5 milijuna eura, zbog čega su njihovo nedavno predstavljanje na Institutu Ruđer Bošković nazvali “znanstvenim oskarima”.

“ERC-ov projekt je mojem timu donio milijun i pol eura za istraživanja osnovnih procesa organizacije proteina na staničnim membranama. Te procese stanice koriste u raspoznavanju svoje okoline, komunikaciji s drugim stanicama, ali i za regulaciju mnogih aktivnosti unutar same stanice”, pojasnila je dr. Ana Sunčana Smith (40).

“Većina lijekova djeluju baš kroz interakcije s membranama. Stoga je razumijevanje membrana nužno ne samo na fundamentalnoj razini, nego i za postojeći niz izazova u tehnološkom kontekstu”, dodala je dr. Smith, redovita profesorica Sveučilišta Erlangen-Nürnberg i znanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković.

“Moj status nije posebno različit od statusa kolega koji svoju znanstvenu aktivnost izvode na IRB-u, a nastavnu na zagrebačkom, riječkom, osječkom, splitskom ili mostarskom sveučilištu. Možda ja tek nešto duže putujem do Sveučilišta u Erlangen-Nürnbergu. Meni ovakva dvostruka afilijacija omogućuje da hrvatska grupa na IRB-u bude u stalnom kontaktu s najnaprednijim istraživanjima u području modernih materijala i biofizike. Pojedini kolege tako iz Hrvatske odlaze u Njemačku, a iz Njemačke dolaze u Hrvatsku”, pojasnila je dr. Smith. Iako se ljudima izvan sustava znanosti takva mobilnost može učiniti neobičnom, u znanstvenom je svijetu to normalno.

Od 2007. godine, kada je ERC utemeljen, do danas na natječaje te prestižne paneuropske institucije bilo je prijavljeno 43.000 projekata. Odobreno ih je samo 4500, među njima i projekti devet hrvatskih znanstvenika u inozemstvu i domovini. Prvi među njima bili su vrhunski svjetski znanstvenici prof. Ivan Đikić i prof. Nenad Ban koji su 2010. godine dobili ERC advanced grant. “ERC grant je jedna od najboljih shema u EU jer je fokusiran na znanstvenu izvrsnost, ima mali dio administracije i veliku slobodu u istraživanjima”, smatra Ivan Đikić (49), profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu. Đikićeva istraživanja novih ubikvitinskih signala u razvoju upala i tumorskih oboljenja, za što mu je ERC dodijelio maksimalnih 2,5 milijuna eura, već su rezultirala s tri rada u vodećim svjetskim znanstvenim časopisima Nature i Science.

I Nenad Ban (49), profesor na prestižnom ETH (Švicarski federalni tehnološki institut), za svoja istraživanja staničnih organela ribosoma u višim organizmima dobio je 2,5 milijuna eura. “Do tada smo imali samo strukturalnu informaciju o ribosomima u nižim organizmima poput bakterija, ali nismo znali kako izgledaju i funkcioniraju ribosomi u višim organizmima od kvasca do čovjeka. ERC grant mi je omogućio da se počnem baviti tom jako kompleksnom problematikom istraživanja. Nije bilo jednostavno predvidjeti koliko ljudi i koliko vremena će biti potrebno da bi se došlo do prvih znanstvenih otkrića”, istaknuo je Ban. Njegova su istraživanja ribosoma posljednjih godina rezultirala nizom studija u Natureu i Scienceu za koje Banovi kolege tvrde da imaju “težinu Nobela”.

Osim “znanstvenih megazvijezda” Bana i Đikića, još troje hrvatskih znanstvenika koji rade u inozemstvu dobili su ERC-ove projekte. Mlada fizičarka dr. Aleksandra Radenović bila je prva hrvatska znanstvenica koja je u jesen 2010. dobila ERC Starting Grant u iznosu od oko dva milijuna eura. “To mi je omogućilo financiranje dva doktorska studenta i jednog postdoktoranda, da dodatno oprememim laboratorij te da tijekom pet godina nabavljam sve potrebne reagense”, rekla je Aleksandra Radenović (39).

Zagrepčanka, koja je u rodnom gradu stekla diplomu na Prirodoslovno-matematičkom fakuletetu (PMF), doktorirala je na Sveučilištu Lausanne u Švicarskoj, gdje je razvila niskotemperaturni mikroskop atomskih sila (AFM) visoke rezolucije. Nakon postdoktorata na Sveučilištu Berkeley prihvatila je docenturu na EPFL (Švicarska federalna politehnička škola) u Lausanne i utemeljila vlastitu grupu.

“Zahvaljujući sredstvima ERC Starting Granta, od 2010. do 2015. godine, objavili smo 13 od ukupno 37 publikacija te tri patenta”, istaknula je dr. Radenović. Ona je nedavno od Švicarske zacionalne zaklade za znanost (SNSF) za svoja istraživanja dobila oko dva milijuna švicarskih franaka što je ekvivalent ERC Consolidator Grant.

Dr. Bojan Žagrović (41), voditelj istraživačke grupe na Institutu Max F. Perutz Sveučilišta u Beču, 2011. dobio je 1,5 milijun eura vrijedan ERC Starting Grant za petogodišnji projekt istraživanja biomolekula.

“Ta su mi sredstva omogućila miran i nesmetan rad na novim idejama tijekom duljeg razdoblja, tri doktoranda, dva posttdoktoranda te bitan dio računarske opreme. Najvažnije u svemu je da su mi je taj grant dao fleksibilnost da slijedim novi i riskantni put istraživanja”, rekao je Žagrović, koji je iskusio put pravog “znanstvenog nomada”. Studirao je kemiju i biologiju u Pitsburghu, diplomirao na Harvardu, doktorirao na Stanfordu, tri godine bio na postodoktoratu na ETH u Zürichu, a od 2007. do 2010.bio je znanstveni direktor splitskog MedILS-a.

“ERC je važan prvenstveno zbog ustrajnosti na financiranju znanstvene izvrsnosti kao jedinog kriterija. Nacionalni ključevi, umreženost, znanstveno-politički faktori postaju nevažni jer se kao jedini kriterij vrednuju kvaliteta znanstvenika i njegove ideje”, istaknuo je Žagrović.

Molekularna biologinja dr. Marta Radman-Livaja (41), voditeljica grupe u francuskom CNRS-u (Nacionalni centara za znanstvena istraživanja) u Montpellieru, prošle je godine dobila ERC Consolidator Grant za istraživanja kromatina (sastoji se od DNK lanaca omotanih oko proteina).

“Mislim da bez grantova kao što je ERC i ekvivalentnih projekata u svakoj državi, znanstvenici ne bi mogli obavljati svoj posao. Znanost je skupa i eksperimenti koje izvodimo su sve složeniji i trebaju ekipe stručnjaka iz različitih područja i visoku tehnologiju”, istaknula je dr. Radman-Livaja koja je diplomirala molekularnu biologiju na zagrebačkom PMF-u.

Doktorirala je na američkom sveučilištu Brown, gdje bila na postdoktorskim studijima koje je nastavila na Harvardu te na Sveučilistu Massachusetts u Worcesteru.

ERC-ovi projekti dugo su bili nedostižni za hrvatske znanstvenike u domovinu, no led je probio prof. Stipan Jonjić sa Sveučilišta u Rijeci koji je 2012. godine dobio 1,8 milijuna eura vrijedan ERC Advanced Grant.

“U sklopu projekta istražujemo prikladnost citomegalovirusa, genetički modificiranog herepesvirusa, kao vektora za vakcine protiv različitih patogena. To je nastavak dugogodišnjih istraživanja moje grupe koja su zahtjevna i složena te iziskuju golemu količinu novaca”, rekao je Jonjić koji ističe kako mu ERC-ova sredstva omogućavaju i zapošljavanje novih doktorandana i postdoktoranada.“Nije lako dobiti ERC Advanced Grant, no očekivao sam da ću ga kad-tad dobiti. Tim više što sam prije toga dobio i R01 projekt američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) koji je podjednako komepetetivan kao ERC-ov”, naglasio je Jonjić.

Prvi ERC-ov projekt za znanstvenike na početku karijere u iznosu od oko 1,5 milijuna eura u Hrvatsku je prije dvije godine donijela mlada povratnica u domovinu, astrofizičarka dr. Vernesa Smolčić (35), docentica na PMF-u u Zagrebu.

“Prijavu za taj grant sam idejno spremala još od 2008. godine. No prijavila sam se tek 2012. prije povratka u Hrvatsku, baš u vrijeme kada mi je kao voditelju jednog projekta dodijeljeno vrlo mnogo vremena opažanja sa znantno unaprijeđenim, vodećim radio teleskopom, onim u Novom Meksiku, poznatim po filmu ‘Kontakt’”, rekla je Vernesa Smolčić. Istaknula je kako je zahvaljujući ERC-ovim sredstvima te 100.000 eura iz EU programa Career Integration Grant na zagrebačkom PMF-u utemeljila internacionalnu znanstvenu grupu. “Moja grupa sastoji od iznimno dobrih znanstvenika; tu su postdoktorandi Oskari Miettinen iz Finske, Jacinta Delhaize iz Australije i Ivan Delvecchio iz Italije, te dva naša poslijediplomska studenta Mladen Novak i Nikola Baran. K tome, više dodiplomskih studenata se priključilo grupi te dolaze na naše tjedne sastanke i rade svoja prva istraživanja”, istaknula je dr. Smolčić, čija je skupina već objavila tri rada.

Vernesa Smolčić osvrnula se i na činjenicu da su od 2012. godine dosad u Hrvatsku stigla čak četiri ERC granta ukupne vrijednosti oko sedam milijuna eura. “To je fantastično i zasigurno nagovještaj obećavajućeg perioda u našoj znanosti. ERC će dozvoliti razvoj novih i jakih međunarodnih znanstvenih grupa u hrvatskim institucijama. Time će znatno pridonjeti ‘brain gainu’, tj. priljevu mozgova i dijelom spriječiti ‘brain drain’, što je jedan od najvećih problema u Hrvatskoj”, zaključila je Smolčić.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Globus_naslovnica1290

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 15:14