EKONOMIJA DIJELJENJA U SVIJETU KONZULTANATA: Smotani odlikaši s Harvarda osvajaju konzultantsko tržište

Naziv tvrtke HourlyNerd možda je najbolje prevesti kao “Odlikaši na sat”, najam odlikaša na sat. Riječ “nerd” ne označava baš samo odlikaša, nego prije nekog smotanog studenta čije su socijalne vještine slabe, ali mnogi od tih smotanaca rado uče i puno znaju. HourlyNerd je konzultantska kompanija koju su prije tri godine osnovali studenti Harvard Business School (Poslovna škola Sveučilišta Harvard), a danas se već reklamira kao “Uber u konzultacijama”. Mediji specijalizirani za start up (novi, inovativni biznisi) počeli su ih pratiti čim su privukli prvog značajnog ulagača (450.000 dolara), a Harvard Business Review, vodeći poslovni magazin na svijetu, “smotance” je proglasio prijetnjom za etablirani savjetodavni biznis. U međuvremenu je HourlyNerd skupio desetak milijuna dolara investicija.

Što to međutim znači “Uber u konzultacijama”? Hrvatskoj je javnosti već poznato da je Uber taksi servis čiji je uspjeh zaista strelovit. Za samo nekoliko godina proširio se u 65 zemalja i u nekoliko stotina gradova svijeta, a burzovna vrijednost mu je narasla na nevjerojatnih četrdesetak milijardi dolara. Taksi tvrtka Uber vrijedi, dakle, otprilike dvanaest, trinaest puta više od svote koju je Hrvatska planirala dobiti za koncesiju za autoceste (tri milijarde eura). U stvarnosti, radi se o internetskom prometu, o odlično koncipiranoj i programiranoj ikoni na pametnom telefonu putem koje je moguće uključiti se u mrežu korisnika i vozača taksija, naručiti taksi, na ekranu vidjeti koji vam se odazvao, koliko mu treba da vas pokupi, a kad vožnja završi, putnik može ocijeniti uslugu. Moguće je prijaviti se, biti povremeno vozač Ubera i također ocjenjivati putnika.

To je tzv. ekonomija uzajamnosti (sharing economy), koja ne pruža samo taksi usluge nego i usluge smještaja (i u Hrvatskoj), usluge prijevoza pošte i paketa, a pomalo čak i financijske usluge. Na istom načelu (ekonomije uzajamnosti) radi i konzultantska firma HourlyNerd. S jedne je strane desetak tisuća smotanih odlikaša, koji daju savjetodavne usluge, a s druge strane deseci tisuća uglavnom malih firmi koje kupuju te savjetodavne usluge. Između njih je internetska stranica gdje jedni druge biraju, ugovaraju poslove i na kraju jedni druge ocjenjuju.

Odlikaši su započeli naplatom smiješnih tarifa – deset dolara po satu, deset puta manje od uobičajenog sata konzultanta (a konzultanti koji su u prvoj ligi naplaćuju i višestruko više). S time što pozicionirane tvrtke traže i razne dodatke za fiksne troškove, materijale, istraživanja itd. Zato manjim i start up firmama nije padalo na um pozvati konzultante da im naprave marketinški plan, istraže tržište, izračunaju plaće i druge troškove ili organiziraju prodajnu kampanju.

Riječ je, dakle, o dijelu tržišta kojem veliki nisu posvećivali pažnju, koje ih nije zanimalo. Veliki i danas znaju preusmjeriti neku od kompanija koja ne može platiti njihovu tarifu na smotance s Harvarda. HourlyNerd konzultanti prihvaćali su rizik raditi za malu naknadu po satu uz ugovor da dobiju postotak od posla kad je obavljen. Oni koji su se s vremenom etablirali rezultatima i dobrim ocjenama korisnika danas za sat konzultacija naplaćuju sasvim pristojne – čak i deset puta veće – svote.

Po cijelom nizu karakteristika radi se o tzv. disruptivnoj inovaciji (uz start up i sharing economy još jedan pomodni termin iz suvremenog biznisa). HourlyNerd, dakle, radi na nepokrivenom dijelu tržišta. Zatim, “zaposlenici” HourlyNerda imaju drukčije radne navike nego konzultanti u velikim kompanijama, osobito ako su se ovi već uspeli na korporacijskoj ljestvici ili imaju takve planove. Nerdovi su još skloni fleksibilnom radnom vremenu, voljni posvetiti se obitelji, birati poslove blizu svom radnom mjestu, biti slobodnjaci među konzultantima. I s takvim pristupom, tvrde, u stanju su zaraditi više od početnika u konzultantskim korporacijama.

Reći da je i u Hrvatskoj sve više slobodnjaka u raznim strukama je točno, ali da je tako i među konzultantima zavodilo bi na krivi trag. Naime, konzultantske firme u Hrvatskoj uglavnom su osnivali bivši političari/menadžeri pojedinih većih firmi, u njima su bili jedini ili skoro jedini zaposlenici, a klijenti su im nerijetko bile baš firme iz kojih su otišli ili neke njima bliske firme. Dobivanje konzultantskog posla nije u Hrvatskoj transparentno. I u Sjedinjenim je Državama konzultantsko tržište vrijedno 200 milijardi dolara dobrim dijelom obavijeno velom tajne: njime drmaju veliki igrači koji su s klijentima u potpuno netransparentnom, često sasvim mistificirajućem odnosu. Nerijetko, konzultantni nisu drugo nego jaki lobisti, s “kontaktima” (network). Hrvatski konzultanti uglavnom su preuzeli taj mistifikatorski pristup i korištenje veza. Malo je tu suočavanja s natjecanjem. Disruptivni karakter HourlyNerda je i u transparentnosti te demistificiranju tih konzultantskih mistifikacija.

Kao i kod mnogih sličnih kompanija inovativnost se ni ovdje ne sastoji u nekom tehnološkom dostignuću nego u korištenju tehnoloških dostignuća i mogućnosti mreže. S pojavom ekonomije uzajamnosti mreža više nije tajanstvena mreža, nego mreža otvorenog pristupa, u koju se svatko može uključiti, ponuditi što ima i uzeti što mu treba. Time se otkriva da tajanstvena znanja koja konzultanti imaju uopće nisu toliko tajanstvena i nedostupna.

Kao što je već natuknuto, dobar dio savjetodavnog biznisa sastoji se u jednostavnim uslugama, kao što je izračun troškova, organizacija komunikacijske ili marketinške kampanje, istraživanje tržišta, jednostavne odvjetničke usluge, a čije se sheme prenose iz drugih sličnih materijala po principu copy/paste. Uostalom, kompjuteri su pojednostavili mnoge od poslova koje su konzultanti tretirali kao “sveti gral”. Čuvali da bi ga prodavali.

Uza sve prije spomenuto HourlyNerd je najviše disruptivan po području u kojem djeluje, po tome što poremećuje industriju znanja. Riječ je o izrazito hijerarhiziranom sektoru, prepunom “seniora”, “emeritusa” i drugih činova sličnih onima u vojsci, a kojima se obilježava tko u piramidi zauzima koje mjesto te koja mu – prema tome – naknada pripada.

HourlyNerd dio je trenda komodifikacije znanja, pretvaranja znanja u standardiziranu robu koja se onda u seriji nudi velikom broju nepoznatih kupaca. Uostalom, karakteristika znanja, informacija u širem smislu riječi, i jest da se bez gubitka može kopirati i prenositi bilo gdje. Zato i jest jedna od prvih pojava na mreži bila slobodna i besplatna razmjena znanja i kreacija (creative commons). Oboje, koristi i disruptivnost Wikipedije, koja je također uzajamni (sharing) pothvat.

Nije se, dakle, moglo izbjeći da i prodaja znanja, u cijeloj svojoj širini, od prodaje obrazovanja do prodaje tehničkih rješenja, inovacija i znanstvenih otkrića, s nadiranjem informacijske tehnologije i otvaranjem komunikacija u posljednjih nekoliko desetljeća prođe značajne promjene. Nemoguće ih je sve ovdje kvalitetno sistematizirati, ali vrijedno je istaknuti barem neke značajne pojave.

Razni internetski tečajevi jedna su od zanimljivijih disruptivnih pojava u području ekonomije znanja. Ne radi se samo o savjetima koje amateri upitnih kvalifikacija daju amaterima koji nekritički sve uzimaju zdravo za gotovo. Putem tečajeva koje organiziraju Coursera i Udacity vodeći svjetski stručnjaci za sofisticirane teme kao što su umjetna inteligencija ili povijest informacija, ljudi s najboljih sveučilišta, predaju i ocjenjuju desetke tisuća studenata širom svijeta. Trend komodifikacije znanja i tu je sasvim očit. Komunikacije su omogućile da se ustanovi kako mnogi etablirani stručni i znanstveni časopisi s autoritetom nisu imuni na objavljivanje fabriciranih rezultata ponekad nepostojećih istraživanja. I još, da za svaku informaciju koja neku tezu naizgled potvrđuje postoji jednako autoritativna informacija (istraživanje, analiza) koja tu istu tezu opovrgava. Erozija (nezasluženog) autoriteta i demistificiranje (neopravdane) hijerarhije znanja krajnje su konzekvence ulaska disruptivnih tehnoloških inovacija u to područje. Naravno, ne treba strahovati od apokalipse. Kao što je već prije petnaestak godina pisao londonski The Economist, s obiljem informacija mudrost (sintetičko znanje) ne gubi, nego još više dobiva na cijeni kod onih koji ga trebaju.

HourlyNerd primjer je uspješnog biznis pothvata u području nove ekonomije. Obje strane onih koji su u njega umreženi su zadovoljni, i korisnici i i davatelji usluga. Kako novac tu nije mjerilo svih vrijednosti, korisno je upozoriti da se tu i nije zavrtio neki veliki novac. U start up tvrtke koje istražuju mogućnosti virtualnih valuta (bitcoin) uloženo je oko milijardu dolara, sto puta više nego u HourlyNerd. Ali uspjeh smotanih odlikaša veseli barem zato što podriva konzultantsku piramidu i otvara vrata drugima da se upuste u to područje.

DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: