GLOBUS OTKRIVA

ISTINA O PADU BROJA EVIDENTIRANIH NA HZZ-u: Rast zaposlenosti? Ma kakvi...

Nisu ljudi s burze masovno dobili posao, nego su postroženi kriteriji da bi se na burzi ostalo
 Boris Kovačev/CROPIX

Krajem travnja zabilježen je značajan pad nezaposlenih osoba evidentiranih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Toliki pad nezaposlenosti nije posljedica samo sezonskih trendova, odnosno veće potražnje radne snage zbog turističke sezone, već aktivnih mjera zapošljavanja ove Vlade. Ovo su realne činjenice, a ne samo brojke. I ovakav će se trend nastaviti...

Iako se na prvi pogled čini da je ovo citat premijera Zorana Milanovića odnosno njegove izjave koju je dao na Praznik rada kad je broj registriranih nezaposlenih na burzi pao ispod 300.000, zapravo se radi o citatu njegove prethodnice Jadranke Kosor.

Izjavu je dala u svibnju 2011. godine, otprilike pola godine prije održavanja parlamentarnih izbora. Dakle, u istoj situaciji kao i sada Zoran Milanović.

Pad broja nezaposlenih prijavljenih HZZ-u dramatično počne opadati baš nekako na proljeće u izbornoj godini, oko 1. svibnja, kad premijeri to vole objaviti.

No Jadranka Kosor izgubila je izbore, a svakog sljedećeg travnja broj nezaposlenih na burzi bio je sve veći: tog travnja 2011. iznosio je oko 308.000, u travnju 2012. 333.000, u travnju 2013. i 2014. kretao se oko 355.000, da bi sada, uoči izbora, pao na – 298.000.

Kako je pokazala analiza podataka HZZ-a, takav pad nije posljedica senzacionalnog povećanja zapošljavanja osoba s burze, nego promjena kriterija koje treba ispuniti da bi se na burzi ostalo: zbog ozbiljnog postroženja uvjeta (koji opet garantiraju samo ostanak na burzi – ali ne i zdravstvena ili novčana prava) od travnja lanjske godine izbrisano je gotovo 30.000 ljudi više nego u prethodnoj godini, a zaposleno ih je samo 11.000 više.

Upravo zbog takvih pravila igre, prema kojima se izmjenama zakona i drugim manevrima relativno lako može upravljati brojkom registriranih nezaposlenih, Međunarodna organizacija rada i Eurostat, statistički ured EU, te administrativne podatke uopće ne uzimaju u obzir. Vode se isključivo rezultatima dobivenim Anketom o radnoj snazi, koja se po istoj definiciji provodi u svim zemljama članicama. Radi se o anketi koja se u Hrvatskoj svakog tromjesečja provodi na uzorku od 5600 kućanstava, a tijekom godine anketira se više od 30.000 osoba. Ti podaci pokazuju da je u Hrvatskoj 347.000 nezaposlenih – najviše od početka krize. Definicija nezaposlene osobe po toj anketi vrlo je rigorozna: mora biti riječ o osobi koja u tom tjednu nije odradila nikakav posao (legalan ili ilegalan, za koji je dobila novac ili bila plaćena u naturi), koja najmanje četiri tjedna aktivno traži posao te koja može prihvatiti posao najkasnije tijekom sljedeća dva tjedna.

Prvi je put strogom anketom utvrđena nezaposlenost u Hrvatskoj veća od one registrirane na HZZ-u. Budući da u Državnom zavodu za statistiku, koji je odgovoran za Anketu, čvrsto stoje iza dobivenih brojki, upozoravajući da su početkom 2014. modernizirali uzorak i uskladili ga s popisom stanovništva, čini se da je brojka HZZ-a daleko od realnosti.

Na to ukazuje i broj zaposlenih koji u odnosu na prošlu godinu u najmanju ruku nije bitno pao. A utvrđivanje točnog broja zaposlenih u Hrvatskoj opet je priča za sebe. Već mjesecima traje rat između Ministarstva rada i DZS-a oko točne brojke zaposlenih. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je krajem ožujka ove godine doprinose plaćalo 1,399.509 osoba, samo 4700 više nego lanjskog ožujka, kad je na burzi bilo prijavljeno 57.000 ljudi više. Podaci DZS-a pokazuju da u Hrvatskoj nekakav plaćeni rad, sukladno definiciji iz ankete, obavlja 1,552.000 ljudi, ali da ih je prijavljeno samo 1,301.176 – gotovo 100.000 manje nego prema podacima HZMO­-a. Kako bi se utvrdio točan broj, osniva se i posebno povjerenstvo koje bi do kraja godine trebalo dogovoriti jedinstvenu metodologiju koja bi dala točan broj legalno zaposlenih u Hrvatskoj.

No, koja god brojka bila točna, jasno je da nezaposlenost u Hrvatskoj ne pada, da zaposlenost u najmanju ruku stagnira, a da je odnos umirovljenika i radnika dramatičnih 1:1,14. U svakom slučaju – neodrživo.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Globus_naslovnica1290

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 05:51