MINISTRICA TURIZMA

Nikolina Brnjac: ‘Sad je prilika, ali i potreba za novo brendiranje Hrvatske‘

Sredinom prosinca 2020. otvorene su prijave za nove COVID-19 kreditne linije. Na raspolaganju je ukupno 1,3 milijarde kuna
Ministrica Nikolina Brnjac 
 Neja Markicevic/Cropix
image
Kristjan Staničić
Bozidar Vukicevic/Cropix
Turizam i djelatnosti koje su uz njega vezane, ponajprije ugostiteljstva i avioprijevoznici, pred najvećim su izazovima zbog pandemije covida-19. Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac našla se na čelu resora u vrlo delikatna vremena. Ipak, ona nudi optimizam, uvjerena je da su mjere koje je poduzela Vlada dobre i pravovremene. Novac koji bi se mogao namaknuti iz europskih fondova mogao bi biti svjetlo na krajutunela.

Kako se može pomoći turističkim tvrtkama da se dobro pripreme za iduću sezonu? Što trenutno činite za turizam i sport, a što će imati utjecaja i u narednim godinama?

- Ministarstvo turizma i sporta aktivno vodi brigu o likvidnosti poslovanja sektora od samog početka pandemije, što i jest jedan od preduvjeta kvalitetne pripreme za narednu sezonu. Sredinom prosinca 2020. otvorene su prijave za nove COVID-19 kreditne linije koje služe za likvidnost poduzetnicima čije je poslovanje onemogućeno ili ograničeno zbog pandemije. Na raspolaganju je ukupno 1,3 milijarde kuna. To je jedna od tri linije pomoći poduzetnicima, daje se i potpora za plaće do 4000 kn po radniku te naknada za fiksne troškove poslovanja. Vladinim mjerama vrijednim oko 10 milijardi kuna, tijekom 2020. godine, uspjeli smo sačuvati više od 630 tisuća radnih mjesta u oko 107 tisuća poduzeća. Ovdje govorimo o velikim brojkama, ali i o velikim naporima koji su uloženi u cilju očuvanja gospodarstva i radnih mjesta. Kontinuirano vodimo razgovore i sa sektorom turizma i sa sektorom sporta, a u cilju pronalaska što kvalitetnijeg odgovora na izazove koje će svakako odrediti i smjer daljnjeg razvoja. Ministarstvo turizma i sporta priprema još jedan Program dodjele državnih potpora tim sektorima. Inicijalna procjena kreditnog potencijala ovog Programa iznosi 1,5 milijardi kuna, a program bi trebao biti realiziran do kraja lipnja 2021.

Kreirajući nove strateške okvire, sada imamo mogućnost pozicionirati Hrvatsku kao destinaciju cjelogodišnjeg turizma, kao održivu, otpornu i inovativnu te destinaciju u kojoj su sportski uspjesi i sportska infrastruktura dodana vrijednost našojponudi. Sljedeće turističke godine jedan od glavnih motiva ili preduvjeta za putovanje bit će svakako sigurnost, što je i bila jedna od tema nedavno održane sjednice Savjeta za oporavak i razvoj turizma, na kojoj je među ostalim zaključeno kako je daljnje aktivnosti potrebno jače usmjeriti i na domaćega gosta. Akcija “Tjedan odmora vrijedan” i Hrvatska turistička kartica projekti su usmjereni na domaćegoste. Intenzivnije promocijske kampanje koje pripremamo Hrvatsku će etablirati kao sigurnu destinaciju kroz razvoj konkretnih sigurnosnih protokola, posebice označavanjem turističkih objekata posebnim oznakama sigurnosti kao i osiguravanjem dostupnosti testiranja za turiste i slično.

Što korona možda zauvijek mijenja kada je turizam u pitanju?

- Iskustvo s pandemijom već mijenja i mijenjat će turizam. Upravo zato moramo osigurati da naš turizam bude održiv, inovativan i otporan. Turistima model agresivnog masovnog turizma više nije zanimljiv, prednost daju smještajnim kapacitetima koji omogućuju fizičku distancu ili pak otvorenim prostorima u prirodi gdje se može boraviti zajedno s drugima, ali uz osiguranje zdravstvene sigurnosti. Osim toga, turisti očekuju pojačane higijenske standarde i visoku razinu sigurnosti i čistoće u turističkim objektima, kao i dostatnu medicinsku ekipiranost samedestinacije. Ipak, najvidljivija promjena je ubrzana digitalizacija koja je uvela brojne novosti u poslovanje. Hrvatska je već prepoznala potrebu za digitalizacijom turizma – primjerice kroz naš jedinstveni i nagrađivani sustav eVisitor, zatim inovativni instrument Enter Croatia koji osigurava turistima jednostavniji ulazak u Hrvatsku. Istaknula bih kako je eVisitor dio velikog projekta Ministarstva koji je financiran europskim sredstvima - Hrvatski digitalni turizam (HDT), kojem je cilj značajno unaprijediti i olakšati korištenje usluga i poslovanje vezano uz turističku djelatnost.

image
Nikolina Brnjac, Ministrica turizma i sporta
Goran Mehkek/Cropix

Kroz projekt Hrvatskog digitalnog turizama razvit će se i turističkoinformacijski portal i mobilna aplikacija za promociju hrvatskog turizma Croatia.hr, platforma koja pruža turističke informacije o Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji. Projektom će se uspostaviti i središnji registar za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu i e-usluge koje će poduzetnicima olakšati pokretanje poslovanja i komunikaciju vezano uz ishođenje potrebnih rješenja i ostvarivanjeprava. Novina je i contactless i touchless iskustvo boravka u hotelima i kampovima. Izmijenjeni obrazac s preferiranim online rezervacijama smještaja, lastminute rezervacijama, vjerojatno će ostati i nakon koronakrize. Naši dionici u turizmu su se uistinu brzo počeli oslanjati na digitalne tehnologije, a ponudili su svoje usluge i potpuno novom segmentu gostiju – takozvanim digitalnim nomadima (ljudima koji mogu obavljati svoj posao s bilo kojeg mjesta na svijetu, uz računalo i dobru internetsku mrežu), u vidu, primjerice, najma hotelskih soba kao radnih prostora s dodatnim uslugama poput kvalitetne WiFi mreže, korištenja konferencijskih sala i slično. Vlada RH je sa svoje strane izvanredno brzo reagirala i krenula u izmjene zakonodavstva kako bismo dodatno stimulirali ovaj lukrativni novi oblikturizma.

Osim korone, s kojim se problemima turizam sada susreće?

- Iz privatnog sektora kontinuirano dolaze upozorenja da je radna snaga, kako u smislu kvalificiranosti, tako i u smislu motiviranosti, ograničavajući čimbenik razvoja u sektoru turizma i ugostiteljstva. Polovica županijskih uprava identificira radnu snagu kao glavno ograničenje turističkog razvoja. Zato smo osmislili koncept regionalnih centara kompetentnosti u kojima će se tržište rada povezivati s obrazovanjem. U skladu s time, Ministarstvo turizma i sporta objavilo je Poziv ustanovama za strukovno obrazovanje u sektoru turizma i ugostiteljstva. Program stipendiranja učenika i studenata provodi se od 2008. i do sada je sufinancirano više od 1975 stipendista za koje je isplaćeno više od 14 milijuna kuna.

Kroz poziv za koji je predviđeno više od 3,700.000 kuna Ministarstvo će u ovoj školskoj godini sufinancirati učenike i studente koji se obrazuju za ugostiteljsko-turistička zanimanja i zanimanja vezana uz razvoj posebnih oblika turizma. Riječ je o stipendijama koje Ministarstvo provodi u suradnji s tvrtkama i županijskim obrtničkim komorama, na način da svaki dionik sudjeluje s 50 posto u stipendiranju. Očekujemo 150 stipendista. Početkom 2021. planiran je poziv koji će biti financiran iz Europskog socijalnog fonda pod nazivom Jačanje izvrsnosti i privlačnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u sektoru turizma i ugostiteljstva, a u iznosu od gotovo 13 milijunakuna.

Jesu li investicije u turizam samo odgođene ili su neke nepovratno izgubljene?

- Iako trenutačna situacija u fokus stavlja očuvanje radnih mjesta u sektoru turizma te likvidnost poduzeća, rekla bih kako je za daljnju investicijsku aktivnost prije svega potrebna stabilizacija i oporavak turističkog tržišta i poslovanja poduzetnika, ali i osiguravanje odgovarajućih povoljnih izvora financiranja i bržeg i lakšeg pristupa tim izvorima, uključujući i mogućnosti korištenja sredstava EU iz programa za oporavak i otpornost, kao i sredstava iz nove financijske omotnice, te općenito unapređenje poslovnog okruženja i investicijskeklime. Istina jest da je snažan investicijski ciklus, u koji su posljednjih desetak godina ušle brojne turističke kompanije, koronakriza naglo prekinula. Proteklih godina ulaganja su bila i oko milijarde eura godišnje. Ipak naglasila bih kako su se investicije započete 2019. godine nastavile i u 2020. godini. Investicije u turizmu pokretači su rasta i razvoja, stoga ćemo i u narednim godinama kroz različite programe sufinanciranja nastaviti u smjeru poticanja investicija, posebice onih zeleno-održivih.

image
Dubrovnik
By Tonci Plazibat

Kako je nova turistička strategija prilagođena “novom normalnom”?

- Odlukom Vlade RH dobili smo suglasnost za pokretanje postupka izrade strateških sektorskih dokumenata u području turizma: Strategije razvoja održivog turizma za razdoblje do 2030. godine i pripadajućeg Nacionalnog plana razvoja održivog turizma od 2021. do 2027. godine. Strategija je desetogodišnji krovni dokument koji će definirati viziju daljnjeg razvoja turizma. Nacionalni plan će pobliže definirati provedbu Strategije i detaljnu razradu mjera i aktivnosti. Željela bih istaknuti da smo, upravo s ciljem transparentnosti i kvalitete postupka izrade strateških dokumenata – proveli i prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima. Projekt izrade nove Strategije u skladu je s Programom hrvatske Vlade 2020. – 2024., kao i s Nacionalnom razvojnom strategijom. Prvi put se istovremeno izrađuje i Strateška procjena utjecaja na okoliš. Za sada mogu reći da su osnovne odrednice Strategije održivost, odmicanje od sezonalnosti i masovnosti i povećanje bruto dodane vrijednosti od turizma. Naravno da će Strategija biti prilagođena i novim, postpandemijskimuvjetima.

Što može Hrvatska očekivati od EU programa pomoći turističkom sektoru?

- Osiguravanje otpornosti sektora turizma izrazito nam je bitno. Što se tiče sredstava EU, Hrvatskoj će u sljedećih sedam godina na raspolaganju biti dvostruko više sredstava u odnosu na proračunsko razdoblje 2014. – 2020., sveukupno oko 24 milijarde eura, od čega na proračun Europske unije (Višegodišnji financijski okvir) otpada 12,9 milijardi eura. Iz Mehanizma za oporavak i otpornost Hrvatska će imati na raspolaganju gotovo 6 milijardi eura bespovratnih sredstava što će služiti za financiranje ulaganja i reformi za ubrzanje oporavka i povećanja otpornosti gospodarstva. Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji će definirati korištenje tih sredstava trenutno je u izradi. U tom paketu će turizam, kao jedan od najpogođenijih sektora, dobiti adekvatno mjesto. Sredstva ćemo uložiti u oporavak turizma, jačanje njegove konkurentnosti i otpornosti, uz uvažavanje odrednica koje je definirala Europska komisija - ulaganje u zelene projekte te digitalizaciju. Sigurna sam da će sektor turizma znati iskoristiti priliku.

Je li moguće i je li prilika sada brendirati Hrvatsku kao održivu turističku destinaciju?

- Ne samo da je prilika nego i prijeka potreba Hrvatsku repozicionirati i brendirati kao održivu turističku i sportsku destinaciju, i to planiramo učiniti kroz našu novu Strategiju održivog turizma do 2030. godine.

'Turizam je bio i bit će motor gospodarskog rasta'

Hrvatska turistička zajednica kreće s izradom novog Strateškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma za razdoblje 2021. do 2025. godine. Kako naglašavaju iz Hrvatske turističke zajednice, 2021. će biti godina promjena i nove vizije hrvatskog turizma. Novi marketinški i operativni plan temeljit će se na novoj Strategiji razvoja hrvatskog turizma, kao i na održivom razvoju. Novi će plan ujedno definirat marketinšku strategiju, kanale komunikacije, ali i dati smjernice za novi krovni komunikacijski koncept, koji će odrediti posve drukčiju komunikacijsku strategiju na globalnom tržištu.

Glavni naglasak bit će na brendiranju Hrvatske kao turističke zemlje, koja svoj turistički razvoj temelji na sinergiji i balansu ekoloških i ekonomskih te društvenih resursa. U prvom planu, kako se doznaje, bit će očuvanje prirodnih resursa i okoliša, a zatim i turizam po mjeri domicilnog stanovništva koje od njega mora imati društvene i ekonomske koristi.

“Ekonomska komponenta zasnovana je na dugoročnoj održivosti poslovnih modela koji poduzetnicima i investitorima u turizmu omogućuju dugoročne ekonomske koristi. Novi strateški dokument za cilj će imati posve drugačije pozicioniranje i brendiranje Hrvatske na turističkom tržištu”, napominje Staničić, koji nužnim drži brendiranje vezivanjem proizvoda uz destinaciju. “Turistička promocija, odnosno marketinška strategija, bit će usmjerena u digitalne kanale komunikacija. Naglasak će biti i na drugačijem rasporedu i raspodjeli tržišnog miksa, kao i na ‘custom made’ pristupu emitivnim tržištima. Promjena će biti i u kreativnom pristupu. Isticat će se sve komparativne prednosti Hrvatske, od sigurnosti destinacije, prirodnih resursa i ljepota, autohtonosti, autentičnosti i, zapravo, jednog koncepta boutique destinacije”, otkriva Kristjan Staničić, direktor HTZ-a.

“Nakon dugogodišnjeg razdoblja stabilnog i kontinuiranog rasta fizičkog obujma prometa te prihoda od turizma, u kojem je bila bolja od europskog prosjeka, Hrvatska mora revidirati strateške prioritete nacionalnog marketinga u turizmu, a s druge strane operativne taktike te marketinške alate treba prilagoditi aktualnim okolnostima. Činjenica je da još uvijek treba otklanjati određene nedostatke, poput naglašene sezonalnosti, dijelom nedovoljno diverzificirane ponude ili neadekvatne prostorne distribucije potražnje. Sve to je potrebno staviti u kontekst dodatno otegotnih okolnosti pandemije bolesti covid-19, koja je u 2020. dovela do nezabilježene globalne degradacije turističkih tijekova, s još neizvjesnom dinamikom oporavka”, pojašnjava Staničić.

U HTZ-u drže nužnim definiranje strategije razvoja u turistički nerazvijenim dijelovima Hrvatske te postizanje sinergije u marketinškom djelovanju različitih dionika u turističkom sektoru Hrvatske. Planira se i revizija temeljnih odrednica na kojima počiva nacionalni turistički brend Hrvatske, prilagođavajući se novoj tržišnoj realnosti i promjenama ponude i potražnje. “Cilj je hrvatski turizam vratiti na poziciju jednog od glavnih motora gospodarskog rasta, razvoja i boljitka države, povećati njegovu otpornost na poteškoće izazvane različitim eksternim kriznim čimbenicima, uz veću sinergiju i učinkovitost marketinških ulaganja na razini svih turističkih dionika, u privatnom i javnom sektoru”, zaključuje Staničić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 01:29