INTERVJU ZA GLOBUS

Prof. dr. Trobonjača: ‘Epidemija bi mogla završiti do Nove godine, ali samo pod jednim uvjetom‘

"Kad spomenete neki novi soj, ljudi kažu: ‘Pa, gdje ste sad još taj našli?!’ Ima stotine sojeva koronavirusa, koji stalno mutira"
Profesor Zlatko Torbonjača
 Matija Djanjesic/Cropix

Kad smo prije četiri mjeseca, na vrhuncu trećeg vala, u Globusu u razgovoru s imunologom dr. Zlatkom Trobonjačom prognozirali izgledni četvrti pandemijski val na jesen, na društvenim mrežama smo se suočili s brojnim kritikama kako zastrašujemo naciju. No, tadašnja prognoza dr. Trobonjače, temeljena na širenju novih sojeva koronavirusa, slabog tempa procjepljivanja i oslonjenosti našeg gospodarstva na turizam, pokazala se točnom. U Hrvatskoj je počeo četvrti pandemijski val generiran visokozaraznim delta (indijskim) sojem.

- Nama brojke zaraženih rastu i možemo predvidjeti da ćemo imati jesen sličnu onoj lani. Ipak, četvrti val vjerojatno neće biti toga intenziteta kao što je bio drugi ili treći. Vjerujem da će brojke ipak biti manje, pritom mislim na brojke zaraženih, hospitaliziranih i umrlih s obzirom na to da nemamo dovoljno imunosti u populaciji da spriječimo nastanak četvrtog vala. No, ipak imamo imunosti da se spriječi ranija razina hospitalizacije i smrtnosti od covida. Kada govorim o imunosti, mislim na cijepljene i preboljele. Mi koji smo cijepljeni, cijepljeni smo unutar sedam mjeseci, a većina preboljelih bolest je preboljela unutar devet ili deset mjeseci pa je njihova količina antitijela dovoljna da spriječi teži oblik bolesti i smrt. Zbog izuzetne prenosivosti i imunoevazivnosti delta soja, odnosno njegove sposobnosti na izbjegne naš imunološki odgovor, i neki ljudi koji su stekli imunost će se inficirati. Ali pretpostavljam da će manji broj završiti u bolnici i manji broj umrijeti nego proljetos, pogotovo prošle jeseni i zime. No, sigurno ćemo imati porast hospitalizacija, već ih sad imamo – pojasnio je Zlatko Trobonjača, redoviti profesor na Sveučilištu u Rijeci.

- Delta soj izuzetno je zarazan. Kod epidemijskih valova s izvornim te alfa ili britanskim sojem, moglo se dogoditi da se netko tko je bio kraće vrijeme izložen djelovanju virusa ne zarazi. Sada podaci pokazuju da se zaraze svi koji dođu u kontakt s delta sojem ako nemaju odgovarajuću imunost. Drugim riječima, tko nije cijepljen ili nije prebolio covid, u kontaktu s delta sojem će se inficirati. Šiljak delta soja ima jako veliki afinitet za receptor u našim stanicama, pa se puno brže replicira u zaraženoj osobi te postiže i do 1000 puta veće koncentracije u tijelu zaraženog nego originalni soj iz Wuhana. Zbog toga kapljice koje zaraženi raspršuje u okoliš nose puno više virusa pa se ljudi oko njega puno lakše zaraze. Iako su prve naznake govorile da delta soj uzrokuje blage simptome, s obzirom na tu veliku replikaciju u tijelu zaraženoga, vjerujem da će se pokazati da je opasniji u smislu težine bolesti i smrtnosti kod osoba koje nemaju imunost – ustvrdio jeTrobonjača.

Osim zbog delta soja, naš sugovornik zabrinut je i zbog još nekihsojeva. - Posebno me zabrinjava soj delta plus koji se pojavio i kod nas. To je delta soj s jednom dodatnom mutacijom, to je mutacija koju inače ima beta ili južnoafrički soj koji u daleko najsnažnijoj mjeri izbjegava imunost postignutu prebolijevanjem ili cijepljenjem. Postoji i kolumbijski soj koji je u jednom domu za starije u Belgiji usmrtio sedam ljudi koji su svi bili cijepljeni. Nadalje, Južnom Amerikom širi se lambda koji je nastao u Peruu. Detektiran je i u Europi. To su sojevi koji zabrinjavaju. Kad spomenete neki novi soj, ljudi kažu: ‘Pa, gdje ste sad još taj našli?!’ Ima stotine sojeva koronavirusa, koji stalno mutira – istaknuo jeTrobonjača.

image
Cijepljenje protiv COVID-19 virusa u Spaladium areni
Duje Klaric/Cropix

U razgovoru smo se osvrnuli na rasprave koje se vode oko treće, tzv. booster-doze cjepiva. Kako su neke razvijene zemlje počele docjepljivati starije i imunološki ranjive stanovnike, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) početkom kolovoza je pozvala na moratorij primjene treće doze do kraja rujna, odnosno dok ne bude cijepljeno 10 posto populacije u zemljama urazvoju.

- Što se tiče treće doze, svakako treba cijepiti one ljude koji su imunokompromitirani i nisu mogli steći dostatni imunitet. Ti ljudi nakon što su dobili dvije doze cjepiva u prosjeku stvaraju samo 40 posto protutijela u odnosu na ljude koji imaju normalnuimunost. Trebalo bi razmišljati i o ranijem cijepljenju onih koji su preboljeli bolest. Ako pratite literaturu, vidite da ljudima koji su preboljeli covid unutar desetak mjeseci pada koncentracija antitijela na pola. S vremenom se čovjek sve više i više izlaže opasnosti da se ponovno inficira. A ako se inficira, može i prenositi virus. Drugo, mnogo radova pokazuje da i ljudi koji su cijepljeni postupno gube imunost: unutar osam mjeseci 15 posto cijepljenih izgubi tri od pet kategorija memorijske imunosti koje nisu dovoljne da se spriječi infekcija. Dakle, osam do deset mjeseci nakon cijepljenja i cijepljeni se izlažu mogućnosti zaraze. Možda neće oboljeti od težeg oblika, ali postoji mogućnost da prenose bolest. WHO traži moratorij na treću dozu do kraja rujna prije nego što se postave temelji imunosti većine svjetskog stanovništva jer ako mi ne eliminiramo zarazu na globalnoj razini, nismo ništa postigli. Pogledajte Izrael, Veliku Britaniju i SAD: ponovno imaju epidemiju jer je delta virus došao iz Indije, gdje ljudi nisu bili cijepljeni. Najprije treba primijeniti prvu dozu što je moguće više globalno, a nakon toga, naravno ako bude dovoljno cjepiva, primjenjivati treću dozu da se epidemija što prije eliminira – smatraTrobonjača.

Poput ostalih znanstvenika i Zlatko Trobonjača zabrinut je činjenicom da je samo 50 posto ljudi u Hrvatskoj primilo prvu dozu cjepiva. Ipak, nije iznenađen. - Kad gledate naše društvo, ono je sklono neznanstvenim ili poluznanstvenim teorijama. Svojevremeno je treća stranka po popularnosti u Hrvatskoj, Živi zid, propagirala razne neznanstvene teorije te imala antivakserski stav. Mi smo godinama stvarali dobru podlogu u društvu za to pa onda nije ni čudo da su se takve teorije lako mogle raširiti. Druga stvar su društvene mreže. One su donijele puno toga dobroga, i to je utjecalo na demokratizaciju društva. No, omogućile su i da se neintelektualne i neznanstvene teorije šire pa onda padnu na dobru podlogu, tako ljudi odbijaju cijepljenje. U principu, zatvorene i konzervativne sredine više odbijaju cijepljenje. Primjerice, u SAD-u južne države koje vode republikanci više odbijaju cijepljenje nego sjeverne koje vode demokrati. Slično je i kod nas kad gledate rasprostranjenost procijepljenosti – rekao je Trobonjača.

Naš sugovornik, ipak, nije zagovornik obaveznog cijepljenja.

- Mislim da ne bi bilo pametno ljude tjerati da im se u tijelo injicira nešto što oni ne žele. Stalno govorim da iz ove pandemije moramo izaći ponosni i ne smijemo se ničega sramiti. I zbog toga mislim da ne treba ići na obavezno cijepljenje. S druge strane, govorimo o virusu za koji u laboratoriju treba primjenjivati biohazard level tri, a istodobno neki čovjek ide po ulici i raspršuje taj potencijalno ubojiti virus. Naravno da je veliki problem zaštite starijih ljudi u domovima i pacijenata u bolnicama ako su pored njih djelatnici koji nisu cijepljeni. A kako ih privoljeti da se cijepe? Jedino nam preostaje apelirati na savjest ljudi te inzistirati na razlikovanju cijepljenih i necijepljenih na osnovi covidputovnica. Njih bi trebalo primjenjivati, to je jedan snažan državni mehanizam koji bi ljude potaknuo da se cijepe – smatraTrobonjača.

Za razliku od ostalih razvijenih zemalja koje su izabrale strategiju “suživota s koronavirusom”, Australija i Novi Zeland imaju strategiju “zero covid cases”. Od početka pandemije te zemlje ne dopuštaju ulazak turista, ali i sezonske radne snage te rigidno kontroliraju izlazak i ulazak svojih državljana. Također, već na mali broj slučajeva zaraze reagiraju strogim lockdownom. Zahvaljujući tome te zemlje nemaju epidemiju, smrtnost od covida-19 je vrlo mala, a u periodima kad nema nijednog slučaja zaraze živi se posve normalno. Ipak, dio stanovnika tih zemalja sve se otvorenije buni zbog takve epidemiološke politike.

- Mislim da ta politika ‘zero covid’ nije dobra dugoročno. Ona kratkoročno ima prednosti, jer se normalno održavaju aktivnosti, a onda se napravi kratki lockdown, to je u redu. No, dugoročno ta populacija neće steći kolektivnu imunost koja bi je štitila od epidemije. I oni će uvijek biti izloženi. Australija i Novi Zeland zasad imaju malu procijepljenost te vrlo mali broj preboljelih, a neće moći imati dovijeka ‘zero covid’ politiku i kratkoročne lockdownove kad se pojavi jedan slučaj. U perspektivi će onda upasti u trajni lockdown. Naprosto će morati procijepiti stanovništvo i morati pustiti virus da cirkulira kako bi temeljem te imunosti koja se postigne cijepljenjem uz dodatnu imunost koja se stječe prebolijevanjem eliminirali epidemiju. Na taj način će društvo zaštititi od epidemije – smatra ZlatkoTrobonjača.

Komentirao je i izjavu vodećeg britanskog epidemiologa Neila Fergusona s Imperial Collegea u Londonu koji je potkraj srpnja rekao kako se nada da će epidemija koronavirusa u Velikoj Britaniji biti okončana ulistopadu.

- Ne mislim da je to potpuno nerealno predviđanje. Prateći karakteristike širenja delta soja, mislio sam da će taj val biti intenzivan, što se zaista i dogodilo, te da će to biti kratkotrajan, odnosno da će biti nagli rast i nagli pad. Međutim, vidimo da epidemija stagnira, ne znam zašto i ne mogu to objasniti. Kad se delta soj počne širiti, on vrlo brzo pronađe osobe u populaciji koje nisu imune i zarazi ih. Zbog toga bi taj val trebao biti kratkotrajan, a temeljem takvih predviđanja je i Ferguson mislio da bi do listopada u Velikoj Britaniji epidemija mogla završiti. Što se tiče Hrvatske, mislim da bi, ako sve ostane na delta soju, epidemija kod nas mogla završiti do Nove godine. Delta soj će se sada brzo širiti u Hrvatskoj i temeljni je problem protoka vremena s kojim imunost u populaciji pada. Sve manje i manje su koncentracije protutijela pa će oni koji su preboljeli covid početkom jeseni prošle godine već krajem jeseni ove godine ponovno biti izloženi virusu. No, teško je vjerovati da ćemo ostati samo na delta soju jer vjerujem da će se pojaviti nekakav drugi soj koji će biti imunoevazivan pa bi se epidemija u nekoj mjeri mogla održavati dalje – rekao jeTrobonjača.

Zanimalo nas je kako i kada će pandemija završiti jer nakon 20 mjeseci borbe s koronavirusom postali smo svjesni da je SARSCoV-2 došao među ljude s namjerom da među njima i ostane.

- Dok god ne bude procijepljen cijeli svijet, postoji mogućnost stvaranja novih sojeva. Ako postoji mogućnost stvaranja novih sojeva, postoji i mogućnost epidemije. To jako dobro vidimo sad u zemljama koje su postigle visoku procijepljenost, ali epidemija nije prestala zbog širenja delta soja. Pandemija će se vjerojatno tijekom 2022. godine stišavati i u većini zemalja zapadnog svijeta gubiti društveni značaj u smislu da neće biti potrebe primjenjivati neke značajnije protuepidemijske mjere. Društvo će se moći vratiti svojim uobičajenim aktivnostima, onome što smo nazivali staro normalno. Vjerojatno ćemo imati izbijanja u pojedinim dijelovima zemlje nakon skupova kao što su svadbe, koje su jedan od najznačajnijih događaja za prijenos virusa jer se na njima glasno govori, smije i pjeva u zbijenim skupinama ljudi što pogoduje širenju virusa. Onda ćemo vjerojatno imati izbijanja žarišta gdje će onda lokalno biti potrebno primijeniti protuepidemijske mjere da se ograniči prijenos virusa. Naravno, sve to pod jednim uvjetom da se ne pojavi izrazito imunoevazivan soj. Ako se on pojavi, teško da ćemo se u zapadnom svijetu riješiti epidemije i 2022. godine. Na globalnom planu epidemija će vjerojatno trajati još nekoliko godina. Ne vjerujem da će se Afriku i veći dio Azije moći procijepiti u idućih godinu dana. Vjerojatno će u tim zemljama epidemija trajati još tri-četiri godine. Što se tiče docjepljivanja svake godine, to će ovisiti o trajanju imunosti. Ako imunost u smislu zaštite od infekcije bude trajala do godinu dana, a želite spriječiti epidemiju, onda će se morati procjepljivati stanovništvo svake godine. Drugo, pitanje je pojave novih sojeva. Ako takvi sojevi budu dolazili do nas, što je vjerojatno, onda ćemo morati razmišljati da se svake godine cijepimo protiv novog soja jer nas prethodno stečena imunost neće štititi u potpunosti od nove infekcije – zaključio je prof. Trobonjača.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 03:41