SAUDIJCI UZVRAĆAJU UDARAC: Kako se arapsko crno zlato othrvalo američkom škriljevcu

SPECIJALNO IZ FINANCIAL TIMESA ZA GLOBUS

Prije tri godine Međunarodna agencija za energiju (IEA) procijenila je da će nova, revolucionarna proizvodnja nafte iz škriljevca pretvoriti Sjedinjene Države do 2017. u vodeću svjetsku energetsku velesilu i nepovratno promijeniti odnose na tržištu crnoga zlata kojim desetljećima vlada Saudijska Arabija. Kompleksna američka tehnologija činila se superiorna tradicionalnom crpenju nafte iz bušotina – ekološki prihvatljivija, ekonomski ekspanzivna, jer stvara velike profite i otvara brojna radna mjesta, te s gledišta nacionalne energetske sigurnosti najpogodnija jer omogućava neovisnost o nafti iz arapskih zemalja.

No ta se predviđanja Međunarodne agencije za energiju nisu potpuno ostvarila. U najnovijem izvješću IAE konstatira da se vađenje nafte iz škriljevca smanjilo 60 posto. Razlog je u novoj, prilagođenoj strategiji Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), prije svega Saudijske Arabije, koja njome dominira. Suprotno dosadašnjem načinu, da smanjenjem proizvodnje održavaju ili povisuju cijenu na tržištu, Saudijci su zimus odlučili povećati proizvodnju nafte na 10,3 milijuna barela na dan, čime su joj srušili cijenu na međunarodnom tržištu za 40 posto, na 67 dolara po barelu. Tako su jeftinim crnim zlatom poništili prednosti američkih proizvođača jer je proizvodnja nafte iz škriljevca postala preskupa. Saudijska Arabija time je zadržala globalni primat kao najveći izvoznik sirove nafte, no u Rijadu ne likuju. Dobivena je bitka, ali ne i rat. Drastični pad cijene crnoga zlata za saudijsko gospodarstvo, dugoročno gledano, nije dobar znak. Čini se da i u moćnom arapskom kraljevstvu i energetskom carstvu, malo-pomalo, postaju svjesni da je era fosilnih goriva pri kraju, koliko god se trudili da je produže…

Ako niske cijene nafte opterećuju ekonomiju Saudijske Arabije, to se zaista ne vidi.

U Rijadu deseci dizalica vise nad Financijskom četvrti kralja Abdulaha, što je odgovor kraljevstva na luku Canary Wharf u Londonu koja ima oko 60 svjetlucavih tornjeva i svoju vlastitu jednošinsku željeznicu. Na drugom kraju grada imigranti crnče gradeći nova stambena naselja koja bi trebala popuniti akutni nedostatak prostora za stanovanje u toj zemlji. U međuvremenu se iskopavaju trase za novi sustav podzemne željeznice.

Velika je to transformacija za mjesto koje je nastalo kao postaja od blatne cigle uz pustinjski trgovački put. Njegovi neboderi odjeveni u staklo, novoosnovani univerziteti, hoteli s pet zvjezdica i podružnice zapadnjačkih robnih kuća poput Harvey Nicholsa pretvaraju Rijad iz otrcanog grada u blještavi simbol kraljevskog naftnog bogatstva.

No, ispod te napredne površine kipe nevolje. Od prošlog lipnja Saudijska Arabija pokušava doskočiti dramatičnom padu cijena sirove nafte. Usprkos nedavnom oporavku međunarodnog brenta na oko 67 američkih dolara po barelu, cijena nafte je više od 40 posto niža nego prošlog ljeta.

Dosad je utjecaj na 5,7 milijuna stanovnika Rijada bio tek prigušen. “Za mene posao ide kao i dosad”, kaže Abdulah Muhamed al-Amri, medijski poduzetnik. “No, iako ih sad ne osjećamo, niže cijene nafte će sigurno utjecati na širu ekonomiju.” Jedino je rješenje, kaže, da Saudijska Arabija pronađe druge grane privrede osim izvoza nafte koji još znači 43 posto bruto domaćeg proizvoda.

Ironično je da je i sama Saudijska Arabija odigrala ulogu u smanjenju cijena. Brent je snižen zbog golemog viška koji je stvorila naglo povećana proizvodnja američke nafte iz škriljevca.

No, i to je stalo prošlog listopada nakon što je OPEC, kartel proizvođača u kojem dominiraju Saudijci, odlučio uravnotežiti proizvodnju a ne smanjiti cijene na održive. Rijad je jasno naznačio da je radije spreman izdržati razdoblje jeftine sirove nafte nego odreći se tržišnog udjela. Usprkos tom hrabrom potezu, pad cijena je snažna fiskalna glavobolja saudijskoj kraljevskoj obitelji.

Najveći svjetski izvoznik nafte, Saudijska Arabija ranjivija je na niske cijene nafte nego drugi proizvođači koji imaju raznovrsniju ekonomiju: u posljednjih nekoliko godina prihodi od nafte iznosili su više od 90 posto državnog prihoda.

Štoviše, ekonomsko zdravlje zemlje ovisi o visokim cijenama sirove nafte. Prema izvještaju Khalida Alsweilema iz centra Belfer, razina na kojoj Saudijci ne gube, ali i ne zarađuju – cijena nafte koja je potrebna da uravnoteži budžet svake godine – vrlo brzo raste, od 68 dolara 2012. godine, do između 95 i 106 dolara ove godine. A s obzirom na to da se nafta sad prodaje znatno ispod te razine, zabrinjavajuće je kako će to utjecati na rijadski budžet. Saudijski dužnosnici inzistiraju na tome da je Kraljevstvo dobro zaštićeno od naftnog šoka. No, troše se goleme rezerve stranih valuta, što je sredinom 2014. godine kulminiralo na oko 800 milijardi dolara. Rezerve su pale za 36 milijardi dolara samo u ožujku i travnju. Ekonomisti predviđaju da će, ako ne promijene smjer, u dvije godine potrošiti 500 milijardi dolara.

Šestotjedna vojna kampanja protiv jemenskih pobunjenika Hutija također je na Rijad nametnula rastuće fiskalno opterećenje. Rezultat toga je da budžet Saudijske Arabije za 2015. predviđa deficit od 40 milijardi dolara; a to bi moglo biti i više ako cijena nafte ostane niska.

Velikodušnost države popravio je novi kralj, Salman bin Abdulaziz al-Saud, kad je okrunjen u siječnju i ubrzo najavio bonus isplate za javne službenike a poslije i vojsku – što je veliki rashod za zemlju u kojoj je trećina poslova u javnom sektoru.

“Ljudi sad ne osjećaju pad cijena nafte, ali postavljaju pitanja o tome što se događa s budžetom”, kaže Aldo Flores-Quiroga, glavni tajnik Međunarodnog energetskog foruma sa sjedištem u Rijadu.

Ipak, pad cijena nije utjecao na ambiciozne planove Rijada. Ibrahim al-Asaf, saudijski ministar financija, priznao je ovog mjeseca na konferenciji o kapitalu da su niske cijene “izazov zemljama izvoznicama” i da će vlada morati “racionalizirati” potrošnju. No, inzistirao je na tome da je financijska pozicija zemlje “vrlo jaka” i da će nastaviti s gotovo 2600 projekata u vrijednosti od 50 milijardi dolara na koje se lani obvezala.

S druge strane, ponegdje se pojavljuju znakovi usporavanja. Tvrtke koje ovise o poslovima s državom predviđaju niže prihode ove godine, dok naftni sektor već osjeća učinke. “Saudi Aramco (u vlasništvu države) i druge vladine agencije ne odobravaju sve projekte”, kaže jedan zapadni diplomat u glavnom gradu Saudijske Arabije. “I premda glavni projekti i dalje napreduju, druge će zaustaviti ili ih odgoditi na neodređeno vrijeme.” Analitičari kažu da to uključuje i planove za bušenje u dubokim vodama Crvenog mora. U međuvremenu, deseci stranih kompanija, koje je Saudi Aramco angažirao da izgrade mnogo sportskih stadiona, čekaju kod kuće znak za početak tih odgođenih projekata.

Usporavanje je potaklo strahove da će se smanjiti mogućnost zapošljavanja u sve većoj vojsci mladih te Kraljevine. “Studenti već govore kako je Aramco zaustavio zapošljavanje u nekim svojim odjelima, a Schlumberger (lokalni ogranak međunarodne grupe na naftu i usluge) otpustio neke od nedavno zaposlenih tek diplomiranih zaposlenika”, rekao je jedan od profesora iz istočne provincije gdje se nalazi većina naftne industrije. “Tako da raste zabrinutost oko negativnog učinka na zapošljavanje.”

Promjene koje je uveo kralj Salman imaju namjeru pomoći u problematičnom okruženju nižih cijena nafte. Kao dio većih izmjena, kralj je početkom godine imenovao svog sina, princa Mohameda bin Salman Al Sauda, direktorom savjeta za ekonomska i razvojna pitanja koji ima zadatak poboljšati koordinaciju između ministarstava, kao i provesti ekonomske reforme.

Princ Mohamed ima tek 30 godina, međutim ostavio je dobar dojam na zapadne dužnosnike koji kažu da se doima u potpunosti svjestan potrebe da se poveća stopa zaposlenosti i ekonomija diverzificira dalje od nafte. No, princ tek treba odrediti svoju viziju i način postizanja tog cilja.

Zasad se poslovanje u Financijskoj četvrti kralja Abdulaha nastavlja kao i obično, a većina drugih megaprojekata u Rijadu ide dalje. “Kad prizemlje dizalice, onda ćemo znati da je zaista loše”, kaže John Sfakianakis, direktor Ashmore Groupe iz Rijada. “Dotad Saudijci ... ne osjećaju nevolje.”

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: